Hoće li BiH pripasti sedam kilometara morske obale

20.10.2014. 09:00 / Izvor: Dnevni list
Hoće li BiH pripasti sedam kilometara morske obale

Prijedlozi ugovora između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o državnoj granici su pripremljeni, odobrile su ih vlade obje zemlje, i na potezu je Predsjedništvo BiH. Sudeći po tome, samo je pitanje dana kada će na ugovore biti stavljeni potpisi, međutim, moguće je da dođe i do velikog obrata.

Prijedlozi ugovora između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o državnoj granici su pripremljeni, odobrile su ih vlade obje zemlje, i na potezu je Predsjedništvo BiH. Sudeći po tome, samo je pitanje dana kada će na ugovore biti stavljeni potpisi, međutim, moguće je da dođe i do velikog obrata, piše Dnevni list. 

Na adresu Predsjedništva BiH stiže sve veći broj zahtjeva da se ugovori ne potpišu “jer nitko nema pravo odricati se dijela teritorije Bosne i Hercegovine, konkretno mjesta Sutorina, izlaza na otvoreno more koje je po papirima dio BiH”. O tome će odlučivati novi sastav Predsjedništva BiH, a konačnu odluku donijet će Parlament BiH.

Aktualno Predsjedništvo BiH priopćilo je prošlog tjedna da je pokrenulo postupak za pregovore radi zaključivanja ugovora s Crnom Gorom o državnoj granici u dužini od 268 kilometara. Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, objasnio je da će se postupak morati voditi ispočetka “iako je granična linija s Crnom Gorom utvrđena”.

Prije tri dana Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore službeno je priopćilo da je razgraničenje i utvrđivanje granice između dvije države počelo 2008., da je završeno u svibnju ove godine i očekuje se potpisivanje ugovora. Navedeno je da je Vlada Crne Gore u lipnju ove godine usvojila izvješće i prihvatila prijedlog ugovora, a Vijeće ministara BiH je to isto uradilo 10. rujna ove godine i prijedlog ugovora uputilo Predsjedništvu BiH.

Međutim, moguće je da se sve okrene i da granica između BiH i Crne Gore zbog Sutorine završi na međunarodnoj arbitraži.

Takav rasplet  predviđa i Komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH za vanjske poslove. Njezin predsjedatelj Zvonko Jurišić izjavio je ovog tjedna da BiH ne treba sama sebe zakidati i da Sutorina mora pripasti našoj državi pa će “vjerojatno u konačnici biti međunarodna arbitraža što bi bilo i najpoštenije”.

Ne treba zaboraviti da su još prije osam godina članovi tadašnjeg Predsjedništva BiH najavljivali međunarodnu arbitražu zbog Sutorine.

Zbog predstojeće promjene zakonodavne i izvršne vlasti prema rezultatima izbora održanih prošle nedjelje, nitko od još aktualnih državnih dužnosnika ne želi o ovome govoriti.

BiH je u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenca ušla s dva izlaza na more – Neumom kod Kleka i Sutorinom kod Herceg Novog. To je potvrđeno na Berlinskom kongresu 1878. godine. I prema avnojevskim granicama Sutorina pripada BiH. Radi se o teritoriju veličine 9000 hektara i sedam kilometara morske obale.

O granicama BiH postoje pismeni dokazi u Beču i Dubrovniku, do njih je lako doći i začuđuje da državni dužnosnici na ovaj ili onaj način preko toga prelaze. Treba dodati da je 24. veljače 1945. godine avnojevskom odlukom BiH uspostavljena u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu.

Međutim, Sutorina je1948. godine predana Crnoj Gori usmenim dogovorom tadašnjih najviših bh. i crnogorskih dužnosnika Đure Pucara Starog i Blaže Jovanovića. O tome ne postoje nikakvi pismeni tragovi, ali su se nakon toga pojavile nove karte Crne Gore sa Sutorinom.

"Po meni bi predaja Sutorine Crnoj Gori bila čin veleizdaje Bosne i Hercegovine. Znaju i Crnogorci da to mjesto i taj izlaz na otvoreno more po svim relevantnim povijesnim i drugim dokumentima pripada BiH i neće je dobrovoljno prepustiti pa je  zbog toga nužna međunarodna arbitraža. To znači da s potpisom na ugovor o državnoj granici treba sačekati", poručio je prije nekoliko dana doktor pravnih znanosti Suad Kurtčehajić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

Crnogorski publicist Jovan Markuš, bivši gradonačelnik Cetinja, još davno je priopćio: – Promijenjena je avnojevska granica između BiH i Crne Gore. Za to postoje materijalni dokazi, tko ne vjeruje, neka provjeri i vidjet će u Igalu, preko puta benzinske postaje, granični kamen koji je bio međaš između BiH i Crne Gore.

Jučer je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike zajedno s Institutom za istraživanje genocida iz Kanade zatražio od Predsjedništva BiH da ne dopusti da država ostane bez Sutorine kao dijela svog teritorija. Najavljeno je da će o svemu obavijestiti američke i kanadske vlastiti i zatražiti njihovu intervenciju na zaštiti teritorijalnog integriteta BiH ‘na što su obvezne kao članice Vijeća za implementaciju (PIC)’.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti