Šoping centri dobrodošli, ali garancija rasta su investicije u proizvodnju

17.12.2014. 12:43 / Izvor: eKapija.ba
Šoping centri dobrodošli, ali garancija rasta su investicije u proizvodnju

Budući da sve zemlje regije imaju problem sa deficitom vanjskog bilansa malo nam znači ako je investicija završila u oblasti građevine, bankarstva ili telekomunikacija jer to je nešto što ne možemo izvoziti, navodi Arifagić.

Ako se pogleda struktura izvoza bilo koje države vidljivo je da oko 80 posto izvoza otpada na izvoz industrijskih proizvoda a ne usluga.  Zbog toga je važno, kaže Sanjin Arifagić, voditelj odjela za koordinaciju Strategije za razvoj jugoistočne Europe 2020 (South East Europe 2020- SEE 2020) u Vijeću za regionalnu suradnju, da se velika pozornost usmjeri na investicijske politike u smislu definiranja vrsta investicija koje se žele privući u BiH i zemlje regije.

Ono što je bitno izbjeći u tom procesu je, navodi, to da kroz neke fiskalne i druge stimulacije koje se daju investitorima ne osiromašimo vlastite zemlje.

Ističe da se kod nekih investicija u regiji postavlja pitanje koristi tih ulaganja u odnosu na ogromne stimulacije koje su date investitorima.

U zemljama regije je bilo dosta investicija u 2000. i godinama nakon toga no one su završili u tzv. neprofitnim sektorima.

''Budući da sve zemlje regije imaju problem sa deficitom vanjskog bilansa nama investicija malo što znači ako je ona završila u oblasti građevine, bankarstva ili telekomunikacija jer je to nešto što ne možemo izvoziti'', navodi Arifagić.

Sve vrste investicija su dobrodošle, kaže, ali napominje da je iz prethodno navedenih razloga potrebno uraditi dosta na ciljanju privlačenja investicija i investora koji nam mogu dati dugoročni efekt.

"To ne znači da recimo šoping centri nisu dobro došli, ali da ukoliko država aktivno radi na privlačenju investicija, onda bi trebala raditi na tome da ih privuku u sektorima koji dugoročno daju najveće efekte'', navodi Arifagić aludirajući da proizvodne sektore.

U tom smislu države bi, kaže, trebale raditi na stimuliranju izvozno orijetiranih kompanija.

Kako privući investicije u zemlje jugoistočne Europe jedna je od stvari na koji bi odgovor trebale dati aktivnosti koje se provode u sklopu implementacije SEE 2020 strategije, prve regionalne strategije koja obuhvaća sedam zemlja  BiH, Albanija, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Ona je na tragu europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast "Europa 2020". 

Kako saznajemo u tijeku je procjena investicijskih politika u BiH kao i ostalih 6 zemalja regije koje su obuhvaćene ovom Strategijom. 

Ove aktivnosti provodi Vijeće za regionalnu suradnju sa Konferencijom Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), a one podrazumijevaju snimanje investicijskih politika svake od navedenih zemlje uzimajući u obzir pristup financiranju, odnos države prema investitorima kako domaćim tako i stranim i druge relevantne faktore.

Na kraju tog procesa očekuje se jasan set preporuka u smisu što bi kreatori nacionalnih politika trebali da urade.

Sa UNCTAD-om  također rade na na regionalnoj studiji koji bi trebala poslužiti kao osnov  za harmonizaciju investicijskih politika između zemalja regija.

''Dosta toga je već urađeno sa CEFTA-om u nekoj regionalnoj integraciji u smislu prezentacije regije kao jedinstvenog  tržišta prema investitorima. Ono što nedostaje je dodatna harmonzacija tih politika kako bi se regija doista predstavila prema trećim investitorima kao jedinstveni investicijski prostor", navodi on.

Podsjetimo, jedan od ciljeva strategije SEE 2020. je povećanje ukupnog godišnjeg priljeva izravnih stranih ulaganja u regiji za najmanje 160% te povećanje trgovine unutar regije za više od 140% do 2020.

Ove ciljevi usko su povezani s općim strateškim ciljevima, koje predviđaju, među ostalim, da će ukupni promet (roba i usluga) biti više nego dvostruko veći. Kroz nju se želi promovirati regionalna trgovina i ulaganja kako bi se podržao gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u regiji.

Aktivnosti za postizanje dogovorenih ciljeva će fokusirati na uklanjanje preostalih trgovinskih barijera u regiji te promovirati nastavak politike koja podržava oživljavanje Izravnih stranih ulaganja, uvođenje dodatnih mjera koje će rezultirati olakšavanje trgovine i unaprijediti slobodno kretanje kvalificirane radne snage, navodi se u strategiji. 

Podsjetimo, strategija Jugoistočna Europa 2020. je sačinjena od pet stubova: integrativni rast, pametni rast, održivi rast, inkluzivni rast i upravljanje rastom. Ona je na tragu Europa 2020 strategije koja je razvijena s ciljem ekonomskog oporavka Europe te stvaranja uvijeta da Europa iz krize izađe ekonomski jača nego na početku recesije, kako interno tako i na međunarodnoj razini, kroz jačanje konkurentnosti, produktivnosti i potencijala rasta, socijalnu koheziju i ekonomsku konvergenciju.

D.Kozina

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''. 

Projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti