Komisija ruši tek izgrađeni objekat? Bitka za hotel Zagreb

25.11.2014. 08:07 / Izvor: Oslobođenje
Komisija ruši tek izgrađeni objekat? Bitka za hotel Zagreb

Prošle sedmice je završena trodnevna sjednica Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na kojoj je, kaže predsjedavajući prof. dr. Dubravko Lovrenović, raspravljano i o gradnji hotela Zagreb, u vezi s čim će, biti donijeti posebni zaključci.

Prošle sedmice je završena trodnevna sjednica Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na kojoj je, kaže predsjedavajući prof. dr. Dubravko Lovrenović, raspravljano i o gradnji hotela Zagreb, u vezi s čim će, dodao je, biti donijeti posebni zaključci.

O čemu se tačno radi? Pitanje je utoliko interesantnija ima li se u vidu da se gradnja tog objekta gotovo privodi kraju. To nam potvrđuje i Sedžad Mizdrak, tehnički rukovodilac Neimara, firme koja izvodi radove, i od kojeg saznajemo da su završeni fasada, krov, elektro i vodoinstalacije. Mizdrak od nas čuje za odluku Državne komisije. Napominje da oni ni u čemu ne odstupaju od građevinske dokumentacije.

Beton i opeka

"U pitanju je potpuno novi pristup u tretmanu zaštite naslijeđa gdje se dobro prvo poruši i kasnije izgradi od suvremenih materijala", kaže nam prof. Lovrenović, kojeg pitamo zašto se tek sada reaguje.

"Komisija je ove aktivnosti uočila čim je počelo uklanjanje gornjih dijelova hotela. U prvi mah mislili smo da se radi o skidanju samo gornjih dijelova zidova, koji su radi negativnih utjecaja atmosferilija bili oštećeni. Pošto su aktivnosti nastavljene, a u posjed uvedeni teški građevinski strojevi, Komisija je 28. aprila uputila dopis federalnim ministarstvima u kome je navedeno da je rušenje hotela Zagreb suprotno odredbama odluke Komisije u kojima su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, oni tekućeg održavanja, radovi koji osiguravaju održivu upotrebu objekta i koji imaju za cilj prezentaciju spomenika uz odobrenje Ministarstva za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou FBiH", kaže Lovrenović, napominjući da je u dopisu rečeno i to kako Komisija smatra "da bilo kakav oblik građevine koji bude sagrađen na mjestu srušenog hotela ne može sanirati stanje srušenog spomenika, a da sam način na koji je objekat porušen pokazuje da nema niti govora o eventualnoj ponovnoj ugradnji skinutih dijelova". Ovo je i potvrđeno, jer je prilikom gradnje korišten beton, suvremeni termoizolacioni materijal, da bi se kasnije na osnovu nove konstrukcije aplicirali dijelovi opeke sa hotela i sve završilo suvremenim malterom.

Ivan Begić, koji u ime investitora tog poslovnog objekta, (Dinke Pinezić-Šego), kontroliše građevinske radove, od nas čuje za stav Komisije.

"Ne, nisam iznenađen. Mene ništa više ne iznenađuje. Pa, pet godina smo tražili dozvolu", ističe Begić, te dodaje da se nije za milimetar odstupilo od zakonski dobijene dokumentacije.

Ivan Šego s nama razgovara u ime investitora. Ni on ne zna za raspravu u Komisiji.

"Za nas su irelevantne odluke te komisije, ona je nama nešto apstraktno. Za provođenje odluka Komisije o proglašenju nacionalnim spomenikom je, kao što se zna, zadužena Vlada FBiH. S nama je stalno, upravo u svojstvu nadziranja radova, a u ime Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, gospodin Robert", ističe Šego, te podsjeća da je investitor, poslije dugotrajnog čekanja, dozvolu objavio u dnevnim listovima.

"Prošli su svi zakonski rokovi za reagovanje, mi smo ispoštovali sva zakonska rješenja. Nema ni potrebe, ni namjere da se raspravljamo s Komisijom", kaže Šego.

Mostarska firma Arhitekt vrši građevinski nadzor u ovom slučaju, i to putem arhitekte Mladena Gvozdena.

"Slažem se sa Komisijom kao arhitekt. Kasno sam ušao u projekat i pokušao sam nešto učiniti, ali kako kad imate projektnu dokumentaciju koja je dobila sve dozvole i morate raditi po njoj. Investitor je imao najbolju namjeru, i projektant, moj kolega Hadžiabdić, bio je spreman udovoljiti zahtjevima, ali su mu bile svezane ruke. Sve je po zakonu, a sve je budalasto. A i pitanje je šta svako od nas smatra rekonstrukcijom nekog objekta", iskren je Gvozden.

Projektant Nedim Hadžiabdić takođe od nas čuje za dešavanja na Komisiji.

"Vrlo je čudno što tako reaguju", kaže projektant, napominjući da je prva varijanta bila sanacija objekta, ali su nalazi Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta sugerirali razgradnju zidova i izradu nove konstrukcije.

"Institut je naložio da se objekat razgradi i ponovo izgradi, mogao bih vam satima pričati šta je sve urađeno, u milion tačaka je sve prethodno snimljeno, da bi bi bilo vraćeno na staro", ističe Hadžiabdić, napominjući da je diskutabilno to šta je povratak na autentično.

Stotine sastanaka

"Kada je zgrada sagrađena 1911. u duhu neobaroka imala je dva sprata i visoko potkrovlje i fasadu, ali 1933. Isidor Rajs je ogulio tu austrijsku fasadu, dozidao sprat. Uoči ZOI '84 dozidan je još jedan sprat. Građevinska dozvola je bila iz 1984. i na šta se vraćati? Kako napraviti austrijsku fasadu ako objekat ima dva sprata više? Ponavljam, zidovi bi bili zadržani da nije bilo nalaza Instituta, ništa se nije radilo preko noći, odlučivalo se na sto sastanaka... Na kraju, Urbingt, koji je nadzirao radove na Vijećnici, bio je supervizor, tu je i federalna revizija, ovo nikad nije bila stvar pojedinca, ovo je složena i komplikovana priča", kaže Hadžiabdić.

Komisija je 11. marta 2011. Zagreb proglasila nacionalnim spomenikom, a nepuni mjesec prije zatražila je od Ministarstva stavljanje van snage odobrenja za uklanjanje objekta. Osam dana kasnije, Ministarstvo je odbilo zahtjev, a vlasnica dobra Dinka Pinezić je ukazala na potrebu donošenja hitne odluke o mjerama zaštite te građevine.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti