Zemlje Z. Balkana mogu biti uključene u Junkerov plan za spas ekonomije EU

03.06.2015. 09:22 / Izvor: Nezavisne novine
Zemlje Z. Balkana mogu biti uključene u Junkerov plan za spas ekonomije EU

Zemlje zapadnog Balkana, koje nisu članice EU, mogu biti uključene u plan predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera za spas ekonomije EU, jer predviđa i podršku prekograničnih projekata.

Zemlje zapadnog Balkana, koje nisu članice EU, mogu biti uključene u plan predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera za spas ekonomije EU, jer predviđa i podršku prekograničnih projekata, rečeno je na Samitu 100 lidera jugoistočne Europe u Portorožu.

Predsjednik Europske investicione banke (EIB) Werner Hoyer rekao je da Junckerov plan predviđa investicione projekte u EU, ali da sadrži i mnogo prekograničnih projekata koji će obuhvatiti i susjedne regione Unije, kao što je jugoistočna Europa.

Hoyer je naveo da bi Junckerov plan, koji predviđa investicije u visini od 315 milijardi evra i kreiranje 1,3 miliona novih radnih mjesta, mogao da preokrene kurs krize u Europi, budući da je od početka globalne ekonomske krize nivo investicija u EU opao za 20 odsto.

Plan, kako je objasnio, podrazumijeva da se budžetski novac za projekte koristi kao garancija, a da privatni investirori daju svoj doprinos.

Fond za investicije biće popunjen sredstvima u iznosu od 21 milijardu eura, ali Junckerov plan predviđa efekat militiplikatora, odnosno da bi svaki evro novca iz budžeta mogao da se pretvori u 15 eura sredstava privatnih investitora, što bi značilo da bi efekat rada tog fonda po europsku privredu iznosio oko 315 milijardi eura.

Junckerov plan, kako je rekao predsjednik EIB, koji je zadužen za implementaciju tog poduhvata, ima za cilj da zatvori dvije velike rupe - investicionu, ali i rupu u oblasti inovacija.

On je naveo da je nivo investicija u Europi od početka globalne krize 2007. godine opao za 20 odsto i da se stari kontinent još nije oporavio, kao i da zemlje EU u inovacijama zaostaju u prosjeku 18 godina za pojedinim zemljama Azije i SAD.

Stari kontinent se suočava i velikom stopom nezaposlenosti mladih, što, kako je ukazao Hoyer, govori da bi Europa trebalo da poveća investicije, ulaganja u inovacije i u obrazovanje.

Prema njegovim riječima, Junckerov plan će biti usvojen kad prođe sve procedure u europskim institucijama, što bi moglo da bude već na ljeto 2015. godine.

Romualdo Masa Bernuchi iz Europske investicione banke istakao je da Junckerov plan podrazumijeva da investitori i banke mogu da preduzmu mnogo rizničnije projekte nego što je to ranije bilo realno.

Na taj plan, kako je rekao, treba gledati kao na razvojni put, a ne nešto što je za jednokratnu upotrebu.

"Projekti koji će se finansirati biće iz oblasti transporta, infrastrukture, regionalnog povezivanja, inovacija i obrazovanja", rekao je on.

Bernuchi je rekao da će banka sarađivati sa vladama, nacionalnim bankama, ali i drugim akterima na različitim projektima, ističući da taj plan može da bude čvrsta platforma za ekonomski razvoj.

Međutim, on je istakao i da svaki prijedlog i plan za subvencionisanje mora biti dobro obrazložen, a projekti dobro pripremljeni.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti