Uz konferenciju u Berlinu: Jača infrastruktura garant privrednog razvoja

Današnja konferencija u Berlinu, na kojoj će premijeri, ministri spoljnih poslova i ekonomije zemalja zapadnog Balkana, kao gosti kancelarke Angele Merkel, razgovarati o zajedničkim projektima, u centar je ponovo stavila Jadransko-jonsku autocestu, kao jedan od ciljeva regije u narednim godinama. O tom projektu su početna stajališta usaglasila i četvorica premijera prije tri dana u Cavtatu.- Kad god se radi o nekoj investiciji u BiH od koje će korist imati svi njeni građani, ja dajem punu podršku. Budući da BH Gas aktivno učestvuje u projektu Jadransko-jonskog gasovoda, čija se trasa dijelom podudara sa prezentiranom trasom Jadransko-jonske autoceste, mi tu vidimo našu šansu da olakšamo provođenje projekta. Zainteresovani smo za sinhronizaciju ova dva projekta i jačanje infrastrukture BiH, jer je to jedan od ključnih pokretača privrednog razvoja, rekao nam je juče Mirza Sendijarević, direktor BH Gasa.

Ekonomska razmjena

Konferenciji će prisustvovati premijeri: Vjekoslav Bevanda, Zoran Milanović, Milo Đukanović, Edi Rama i Aleksandar Vučić, koji će predložiti kancelarki Merkel formiranje posebnog fonda iz kojeg bi se finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Šta o tome misle domaći privrednici, možda najbolje odslikavaju riječi predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH Safudina Čengića, koji nema nikakvu dilemu: riječ je o infrastrukturnom projektu koji može značajno poboljšati privređivanje cijelog prostora BiH: "Naravno, uz to ide i poboljšanje ekonomske razmjene sa svijetom, posebno uzimajući u obzir to da će se JJA naslanjati na koridor 5c, što znači veći protok sredstava, roba, ljudi iz pravca srednje i sjeverne Evrope ka Jadranu, ali i mogućnost većeg korištenja svih bh. kapaciteta."

Njegov kolega iz Udruženja poslodavaca RS-a Predrag Zgonjanin je kratak: "Svaka saobraćajnica je dobrodošla." No, kako bi trasa JJA u praksi izgledala, malo se zna, izuzev što se spominje da bi išla preko Počitelja i Trebinja. Čengić kaže da je to logično:

- Jer, mi imamo sada dio te autoceste ili autoputa izgrađenog dijelom kroz Hrvatsku, a dijelom kroz Italiju, odakle JJA, dužine 1.080 kilometara i počinje. Dakle, JJA izgrađena kroz Hrvatsku naslanja se na dio koji se gradi u BiH, iza Međugorja prema Počitelju, to je 5c, a od Počitelja se nastavlja preko Trebinja za Nikšić, pa za Albaniju, Grčku", objašnjava Čengić.

Šansa za Popovo polje

- Ali, se preko koljena prelomilo i dobili smo jadransku magistralu, postavljenu tako da je što bliža svakom turističkom mjestu, što je bila velika greška. Ne samo što je narušen obalni ambijent nego je i smanjena mogućnost da se u budućnosti tu radi autocesta, jer su se u međuvremenu, i s lijeve i s desne strane, sagradila naselja, kaže prof. Jahić, prema kojem bi, odmah nakon Berlina, ukoliko JJA i tu dobije zeleno svjetlo, svaka država o kojoj je ovdje riječ trebala aktuelizirati pitanje strategije svoga razvoja.

- Ne vidim da iko sada spominje tu strategiju, na bazi koje se radi državni prostorni plan, a potom se tek govori o tačkama konekcije. Nadam se da to nije već sve negdje zapečaćeno, kaže prof. Jahić, prema kojem bi trebalo raditi tunel, u visini Popovog polja, dok saobraćajni ekspert Ševal Kovačević smatra da je ovo rješenje s Jadransko-jonskom autocestom odlično za BiH.

"Imali bismo oko stotinu kilometara kvalitetne saobraćajnice, i to 15 kilometara od mora, što znači da je to idealna šansa za razvoj tih područja, posebno Popovog polja, čije zemljište ovim dobiva na cijeni, a mogućnost za njegovu eksploataciju se znatno povećava. Meni je najvažnije to da BiH sa ovim ima alternativu i da više ne može snositi posljedice raznih ucjena i pritisaka Hrvatske", ističe Kovačević.

Velika nezaposlenost

Kancelarka Angela Merkel, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i ministar privrede Sigmar Gabriel će sa šefovima vlada, ministrima vanjskih poslova i privrede iz regiona razgovarati o regionalnoj saradnji na putu ka EU integracijama.

- Naš najvažniji cilj ovdje je članstvo BiH u EU. Bosna i Hercegovina mora riješiti još puno problema na putu ka EU, posebno teške ekonomske okvirne uslove i veliku nezaposlenost. Slični problemi postoje i u susjednim zemljama. Osnovna ideja berlinske konferencije je: zemlje zapadnog Balkana ove probleme mogu zajednički bolje riješiti. Primjera radi, u oblasti saobraćaja ili energetskog sektora za BiH se isplati bliska saradnja sa susjednim državama, Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom. Blisku regionalnu saradnju na putu ka EU želimo podržati u Berlinu. Nadam se da će šefovi vlada i ministri iz regiona u Berlinu odlučiti o konkretnim projektima kako bi time omogućili napredak za svoje zemlje, kazao je glasnogovornik Ambasade Njemačke u BiH Jens Wagner.

Josip Juratović-važan susret

- Žalosno je da je ekonomska kriza na zapadnom Balkanu postala svakodnevnica gotovo svih građanki i građana. Zato ne smijemo dopustiti da se osnovne ljudske potrebe postepeno formiraju u nedostupni luksuz. Zapadni Balkan može - samo kao složna jedinica - pokrenuti ekonomski i infrastrukturni razvoj u svojoj geografskoj sredini i stvoriti relevantno tržište za razne investitore. Za mene je ovaj važni susret sa ministrima i kolegama prilika za razmjenu iskustava i ideja kako bi ljudima dali vjeru u budućnost i time osigurati mir i stabilnost u regiji, istakao je Juratović.