Trgovinska razmjena sa Hrvatskom: Za gubitke bh. kompanija niko ne odgovara

18.09.2014. 08:35 / Izvor: Novo vrijeme
Trgovinska razmjena sa Hrvatskom: Za gubitke bh. kompanija niko ne odgovara

Nakon što je bh. kompanijama zabranjen izvoz proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku kao novu članicu EU, domaće kompanije su improvizale te pokušale pronaći načine da nadoknade gubitke.

Kad je prošle godine već postalo jasno da će bh. firme morati obustaviti izvoz proizvoda animalnog porijekla na hrvatsko tržište, najavljivana su dva moguća razvoja događaja. Jedan je predviđao krah bh. ekonomije i rast nezaposlenosti, a drugi je optimistično najavljivao da će firme iz Hrvatske otvoriti pogone u Bosni i Hercegovini, domaće firme će osvojiti dio bh. tržišta koje su prethodno držale hrvatske firme i nemar državnih institucija će biti zaboravljen. Ali, godinu kasnije, jasno je da se nije desilo ništa od očekivanog.

Necarinske barijere

Trgovinski odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u postratnom periodu obilježeni su velikim trgovinskim deficitom na štetu BiH. Ovo je prije svega rezultat velikih razaranja u BiH tokom ratnog perioda te potrebe za uvozom niza proizvoda iz susjednih zemalja. Iako su naknadni sporazumi o bescarinskoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Hrvatske omogućili veći izvoz bh. kompanija, trgovinski deficit je i dalje ostao visok na štetu BiH, a hrvatska strana je nizom necarinskih barijera ograničavala uvoz iz BiH.

Nakon što je uz podršku EU formirana CEFTA kao svojevrsna priprema ekonomija zemalja regije za buduće članstvo u EU, BiH bilježi rast izvoza. Igor Gavran, savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH, u analizi objavljenoj u časopisu “Infokom” navodi da je vrijednost robnog izvoza iz BiH u članice CEFTA-e od 2007. do 2012. godine povećana sa 2,13 milijardi na 2,48 milijardi KM, uz istovremeno smanjenje vrijednosti deficita sa 1,92 milijarde KM na 1,36 milijardi KM. Ali su problemi necarinskih barijera pri izvozu bh. kompanija i dalje prisutni, kako na tržištu Hrvatske tako i u ostalim regionalnim tržištima. Stoga je ulazak Hrvatske u EU prošle godine dočekan u okruženju koje je bilo puno neizvjesnosti za bh. kompanije, uz činjenicu da je ionako nepovoljnu trgovinsku razmjenu pogoršao nerad državnih institucija na provedbi EU pravila vezanih za izvoz proizvoda animalnog porijekla.

Godinu poslije

Nakon što je bh. kompanijama zabranjen izvoz proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku kao novu članicu EU, domaće kompanije su improvizale te pokušale pronaći načine da nadoknade gubitke. Godinu nakon 1. jula 2013. godine situacija je jasnija i uočavaju se gubici u određenim sektorima kakav je prehrambena industrija. Primjera radi, Gavran navodi da je samo izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda smanjen za više od 30 miliona KM. Iako su domaće kompanije od hrvatskih kompanija istodobno preuzele određen dio domaćeg tržišta u ovom sektoru, gubitke nije bilo moguće potpuno nadoknaditi.

Što se tiče pozitivnih efekata koje je moguće sagledati godinu poslije, jedan od potencijalnih svakako je to da bh. kompanije moraju širiti mrežu izvoznih tržišta, te u tom segmentu postoji šansa za povećan izvoz u budućnosti. Osim toga, Gavran navodi da se nisu obistinile najave o velikom premještanju hrvatskih kompanija u BiH izuzev kompanije “Gavrilović d.d. Petrinje”, koja je preuzela određene domaće kapacitete za potrebe svoje proizvodnje.

Ujedinjeni u nevolji

Svakako je jasno da posljedice ulaska Hrvatske u EU u konačnici nisu ni previše katastrofične po bh. privredu, kako se najavljivalo, ali nisu donijele ni pozitivne efekte u omjeru u kojem su neki očekivali. Došlo je do rebalansa trgovine, ali BiH i dalje bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom. Samo su napori Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH te niza privrednih subjekata spriječili da ovaj deficit bude još veći insistiranjem na tome da Hrvatska gubi povlastice iz CEFTA-sporazuma ulaskom u EU. Istovremeno, pritisci od EU da usprkos lošoj ekonomskoj situaciji u BiH ona dozvoli uvoz iz Hrvatske po starim pravilima, jasan su pokazatelj da domaće vlasti u budućnosti trebaju mnogo opreznije nastupati u svim trgovinskim pregovorima. Pozitivna strana ovoga je i to da je ovo jedna od rijetkih situacija u kojima su se ujedinile sve političke opcije u BiH te je zemlja pokazala jedinstvo, smatra Gavran.

Ko je odgovoran?

Državne institucije koje nisu ispunile svoj dio posla u omogućavanju izvoza proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku, odnosno EU, moraju snositi posljedice za svoj nerad. Ali do sada niko nije odgovarao za to, navodi Gavran koji smatra da bh. institucije nude neutemeljena objašnjenja i ocjene o tome kako nijedna država nije “otprve” dobila zeleno svjetlo za izvoz pa tako nije ni BiH. Također, Gavran smatra da neko treba odgovarati zato što je kompanijama obećavano da će moći izvoziti u Hrvatsku, ali se na kraju to nije desilo, pri čemu su kompanije investirale milione KM u izgradnju novih postrojenja za proizvodnju robe koju sada ne mogu izvesti. Privrednici koji izvozom i proizvodnjom ostvaruju značajne prihode puneći pritom državni budžet zaslužuju bolji tretman od trenutnog. Ignoriranje njihovih problema država čini na vlastitu štetu, jer se pred zemljom nalazi niz još složenijih reformi. Ukoliko relevantna ministarstva i političari nisu u stanju osigurati izvoz pilića, mlijeka i ostalih prehrambenih proizvoda u EU, utoliko je iluzorno očekivati da će ista postava osoba biti u stanju iznijeti iole zahtjevnije reforme u budućnosti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti