Razvijanjem domaće privrede do napretka društva u cjelini

25.01.2015. 10:08 / Izvor: eKapija.ba
Razvijanjem domaće privrede do napretka društva u cjelini

Stručnjaci smatraju kako treba umanjiti fiskalna i parafiskalna opterećenja domaćih proizvođača kako bi se povećala njhova konkurentska sposobnost u odnosu na proizvođače koji dolaze sa strane.

U Općini Novi Grad Sarajevo danas je održana javna tribina na temu „Razvijanjem domaće privrede do napretka društva u cjelini“. O ovoj vrlo značajnoj temi govorili su prof. dr. Duljko Hasić, Suhad Ećo, direktor firme Ećo Company d.o.o. i Azra Čolić, direktorica Sektora za poslovanje s pravnim licima BBI banke.

Pored predstavnika bankarskog i ekonomskog sektora, u radu tribine aktivno su učestvovali i predstavnici bh. kompanija koje svakodnevno postižu uspjehe na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i predstavnici nevladinog sektora i građani.

Uvodničari su prisutnima i javnosti prezentirali pokazatelje stanja privrede u našoj zemlji koji mogu poslužiti kao osnova za uspostavljanje odgovarajućih mjera neophodnih za razvoj privrede i povećanje broja zaposlenih u našoj zemlji.

Prof. Hasić u svom je izlaganju iznio podatak da BiH godišnje uveze strane robe u vrijednosti od 130 miliona konvertibilnih maraka, što je apsurdno s obzirom na to da naša zemlja raspolaže ogromnim proizvodnim, privrednim i turističkim potencijalima.

Naše poimanje da se više isplati uvoziti nego proizvoditi, ističe dr. Hasić, glavni je uzrok nedovoljne razvijenosti domaćih proizvodnih kapaciteta. „Stoga je neophodno, kroz poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti, stvoriti povoljniji poslovni ambijent i uraditi odgovarajuću zakonsku regulativu, kako bi se ojačala bh. privreda. Apsurdno je kupovati strane proizvode koji nisu kvalitetniji niti jeftiniji od domaćih“, naglasio je prof. Hasić.

Pored toga, istaknuo je da treba umanjiti fiskalna i parafiskalna opterećenja domaćih proizvođača kako bi se povećala njhova konkurentska sposobnost u odnosu na proizvođače koji dolaze sa strane. Uz to, mora se intenzivno raditi na eliminiranju sive ekonomije, u kojoj je uposleno više od 200 hiljada ljudi, čime se stvara nelojalna konkurencija poslovanju onih preduzeća koja u realnom sektoru posluju u skladu sa važećim zakonskim propisima.

Uz sve navedeno, na tribini je istaknut i veliki značaj svijesti građana, odnosno potrošača, te je u tom smislu rečeno da se više mora raditi na razvijanju naše svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda.

Kupovinom stranih proizvoda finansiramo privredu susjednih i drugih zemalja, a uskraćujemo razvoj i upošljavanje domaćih kapaciteta.

Suhad Ećo, inače predsjednik Udruženja bh. proizvođača namještaja, istakao je da, i pored teških uvjeta, mogućnosti razvoja domaće privrede postoje, a nova se zapošljavanja mogu postići kroz nove investicije, podsticaje privrednicima i stvaranje povoljnog ambijenta za bolje poslovanje.

Kao pozitivan primjer podsticaja razvoju privrede gospođa Čolić je navela primjer Općine Novi Grad Sarajevo koja je zajedno sa BBI bankom plasirala sedam miliona maraka u privredu Općine Novi Grad.

„U prvoj godini bio je cilj zadržati broj zaposlenih, a kasnije su postignuta dva cilja, zadržana su postojeća i otvorena nova radna mjesta. To je odličan primjer u kojem su na dobitku sve tri strane (privredni subjekti, banka i Općina), što je rezultiralo novim zapošljavanjem", istakla je Čolić.

Na tribini je zaključeno da je u narednom periodu neophodno sačuvati makroekonomsku i monetarnu stabilnost, rasteretiti privredu i prema njoj plasirati povoljnija finansijska sredstva, sačuvati stabilnost banaka, povećati izvoz i poboljšati kvalitet domaćih proizvoda, povećati kupovinu i promociju domaćih proizvoda te prepoznati i podržati perspektivne grane industrije i proizvodnje općenito.

Ovom javnom tribinom Općina Novi Grad otvorila je vrlo važna ekonomska pitanja s ciljem da se ukaže na realne mogućnosti jačanja domaće privrede i društva u cjelini.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti