Prijateljski odnosi sa Turskom nisu rezultirali ekonomskom koristi za BiH

Iako se prijateljski odnosi između BiH i Turske, kao i jake kulturne i povijesne veze ističu na svakom koraku, sveobuhvatna analiza odnosa ove dvije zemlje, koju je radio centar za socio-ekonomske studije "Populari" pokazala je da ta međusobna naklonost nije rezultirala jačom ekonomskom suradnjom niti je donijela investicije i novac u BiH.

U analizi se ističe da je u prošloj godini trgovinska razmjena između BiH i Turske iznosila oko 307 milijuna eura.  Od toga BiH izvoz u Tursku iznosio je 88 miljuna eura dok je uvoz iz Turske iznosio 218 milijuna eura.

I dok je Turska tek na 9. mjestu trgovinskih partnera BiH važno je napomenuti, ističe se u analizi, da je uvoz iz ove zemlje 6 puta niži od onog iz Hrvatske, tri do 4 puta niži od onog iz Slovenije, Švicarske, Njemačke i Srbije. U stvari 218 milijuna eura vrijedan uvoz iz Turske predstavlja samo 2,9 posto ukupnog uvoza u BiH. U isto vrijeme Turska je na 8 mjestu izvoznih destinacija za BiH.

 Izvoz BiH u Tursku u 2013. iznosio je 88 milijuna eura (2% od ukupnog izvoza BiH),  a sa druge strane sa Italijom i Njemačkom iznos izvoza je bio za  šest do osam puta  veći u odnosu na izvoz u Tursku. 

Kada se pogleda obujam izvoza između BiH i drugih država evidentno je da postoji veliki potencijal u poboljašanju ekonomskih odnosa između BiH i Turske zemlje, navodi se u analizi.

Ohrabruje činjenica da obujam trgovinske razmjene između BiH i Turske u zadnjih 10 godina stalno raste. Tako se trgovinski balans povećao od izuzetno lošeg koji je u 2004. iznosio 8,3 posto do 40,4 u 2013. Ipak , jasno je i to  da BiH ne može biti zadovoljna postojećom suradnjom.

''Usporkos jakim kulturalnim i političkim vezama trgovinska razmjena ove dvije zemlje je 5 puta niža nego sa Njemačkom, a 4 puta niža nego sa  Italijom, koje nemaju nikakve specifične veze sa BiH'', navodi se u analizi.

S obzirom na rastuću tursku ekonomiju postoji puno prilika da naši proizvodi nađu svoje mjesto na ovom tržištu. Sporazum o slobodnoj trgovini BiH (FTA) s Turskom, koji je BiH potpisala 2002.,  bio je najbolji način da se tursko tržište  otvori bh. izvoznicima. Sporazum je liberalizirao trgovinu između dvije zemlje, prvenstveno kroz smanjenje prepreka za izvoz bh. i turske izvoznike i stvaranje stabilnog i transparentnog trgovanja.

Ipak, unatoč prostoru za razvoj jedna o prepreka tomu predstavlja i činjenica da velika većina proizvođača u BiH ne proizvodi dovoljne količine proizvoda za ozbiljan nastup na turskom tržištu. Ograničene količine proizvoda se stoga često stavljaju na tržište EU-a, koje je više atraktivno izvozno odredište od Turske, jer nudi više cijene.

Iz Popularija ističu da je tržišna diversifikacija i fokus i na zapadna i na istočna tržišta važni kako bi se osiguralo da zemlja ne ovisi o jednom određenom tržištu. Međutim, dodatni faktor koji utječe na izvoz BiH u Tursku - osim cijene i kvalitete - jest da Turska proizvodi gotovo sve što i BiH. Tako da se ne radi samo o izboru proizvoda iz BiH nego i o dovoljnoj količni pojedinačnih proizvoda.

Afera iz 2010. vezana za izvoz 'domaćih' oraha najbolji je primjer kada se govori o ograničenim količinama proizvoda iz BiH dostupnih za  izvoz.

''Dvanaest društava u BiH nisu bila u mogućnosti zadovoljiti potražnju turskih kupaca za orasima. Oni su počinili prijevaru koja je uključivala kupnju velike količine oraha iz Ukrajine, Moldavije i Rumunske, koje su prepakirali, osigurali eur 1 certifikat i plasirali ove orahe  na tursko tržište kao orginalni bh. proizvod. Prodali su 2,722 tona oraha navodeći lažno podrijetlo i time prourokovali štetu objema zemljama od preko 7 milijuna eura. Nekoliko je službenika  UIO-a sankcionirano zbog umješanosti u ovu aferu", navodi se u analizi.

D.K.