Kako BiH može postati zanimljiva za njemačke investicije?

27.04.2015. 12:57 / Izvor: eKapija.ba
Kako BiH može postati zanimljiva za njemačke investicije?

Njemački institut za međunarodnu saradnju GIZ u periodu 03. – 08. maja 2015. organizira posjetu najvećim tehnološkim i industrijskim zonama u Berlinu za općine sa povoljnim poslovnim okruženjem.

Njemačka je sa bilateralnim trgovinskim volumenom od 1,6 milijardi EUR najveći bilateralni trgovinski partner naše zemlje. Ipak, i pored toga, BiH je kao lokacija za poslovanje/ biznis u Njemačkoj u velikoj mjeri nepoznata, ističe za eKapija.ba Šef ureda Predstavništva njemačke privrede u BiH Alexander Märdian.

"U izvozu robe i usluga u Njemačku vidimo dobre potencijale. Daljnje proširenje trgovinskih odnosa zahtjevalo bi da BiH radi na ciljanoj reklami/ ciljanom marketingu BiH kao biznis lokacije, što trenutno nije slučaj. Samo kada su potencijalni njemački investitori i kupci informisani o mogućnostima BiH, onda će tražiti ciljano te mogućnosti", dodaje Märdian.

Smatra da će generalno biti više i njemačkih stranih direktnih investicija (FDI) kada se poboljšaju administrativni i politički okvirni uslovi.

"Kroz novi EU pristup i kroz stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vidimo ponovo pozitivan trenutak nakon mnogo godina stagnacije", dodaje on.

Posjeta Berlinu

A kako bi se BiH upoznala sa novim mehanizmima i modelima za promociju investicija, Njemački institut za međunarodnu saradnju GIZ u periodu 03. – 08. maja  2015. organizira posjetu najvećim tehnološkim i industrijskim zonama u Berlinu za općine sa povoljnim poslovnim okruženjem s područje bivše Jugoslavije, BFC SEE.

Program certifikacije općina sa povoljnim poslovnim okruženjem - BFC SEE je jedinstveni program za poboljšanje kvaliteta usluga i informacija koje lokalne samouprave u regionu jugoistočne Evrope pružaju privrednicima. Program daje jasne smjernice općinama i gradovima kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu standarde efikasne i transparentne lokalne administracije. S druge strane, investitorima koji žele da presele ili prošire svoje poslovanje u jugoistočnu Evropu, BFC SEE služi kao standardizovan mehanizam za procjenu lokalnih uslova za poslovanje i ukazuje na to koje opštine u regionu imaju najpovoljniju klimu za investiranje.

Ovom prilikom delegacija općina/gradova će imati niz susreta sa potencijalnim njemačkim investitorima iz oblasti prehrambene i automobilske industrije. Predviđena je posjeta u četiri industrijska parka i nekoliko najpoznatijih metaloprerađivačkih i prehrambenih subjekata u okolici Berlina.

Kako je rečeno za naš portal, investiciona misija namijenjena je prije svega gradonačelnicima i predstavnicima certifikovanih opština i njeni ciljevi su: promocija BFC SEE mreže i investicionih potencijala certifikovanih općina; jačanje odnosa i saradnje unutar mreže i među certifikovanim općinama; edukacija gradonačelnika i predstavnika uprave o jedinstvenom pristupu privlačenja investicija i značaju BFC SEE programa i certifikata; usvajanje primjera dobre prakse u cilju privlačenja investicija i stvaranja stimulativnih uslova za ekonomski razvoj; upoznavanja sa novim mehanizmima i modelima za promociju investicija; proširivanje i/ili uspostavljanje saradnje sa njemačkim institucijama - komorama, udruženjima, opštinama; te marketing i promocija BFC SEE kroz pripremu promotivnog filma i promociju programa ka općinama u regionu.

Sanski Most, Prijedor, Banja Luka

BFC SEE programu certifikacije do danas je pristupilo više od 50 lokalnih samouprava iz jugoistočne Evrope, a njih 11 je uspjelo da ispuni standarde povoljnog poslovnog okruženja i stekne međunarodno priznati certifikat: Bjelovar, Ivanec, Leskovac, Pirot, Prijedor, Ruma, Sanski Most, Stara Pazova, Strumica, Veles i Banja Luka.

"Tokom investicione misije učesnici će imati priliku da posjete Berlin, kao i susjedne gradove Potsdam i Oranienburg. Također, pored lokalnih privrednih komora i državnih institucija, učesnici će posjetiti i lokalne privrednike koji posluju i u okviru Poslovnih i inovacionih parkova", pojašnjeno je za eKapija.ba iz GIZ-ovog projekta Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu – Modernizacija opštinskih usluga.

Govoreći o tome kako BiH učiniti pogodnim tlom za njemačke investicije, iz GIZ-a podsjećaju da su u saradnji s Drvnim Klasterom Hercegovina, DKH radili analizu potražnje na njemačkom i EU tržištu konkretno potražnja namještaja na ovom tržištu.

"Naša, bh. preduzeća smo podržali u prilagođavanju dizajna njihovih proizvoda sa dizajnom proizvoda koji su u trendu, raspisan je natječaj za dizajnere u BiH, član komisije za izbor dizajn-rješenja koja su u trendu njemačkog i EU tržišta je bio i potencijalni kupac iz Njemačke", ističu iz GIZ-ovog bilateralnog projekta – Program jačanja lokalne samouprave i ekonomskog razvoja.

U svrhu poboljšanja kvaliteta proizvoda i proizvodnje proizvoda za kojima postoji potražnja na njemačkom tržištu organizirani su praktični treninzi/obuke za uposlenike firmi, članice klastera. Ovo je bio doprinos usavršavanju stručne radne snage, odnosno dodatna kvalifikacija personala. Napominju da je ova aktivnost u toku i u 2015. godini.

Također je rađena i analiza potrebnih certifikata u proizvodnji namještaja koji su preduvjet za izvoz na njemačko tržište.

Privlačenje investicija

Da bi BiH postala zanimljiva za njemačke investicije iz GIZ-a rezimiraju sa nekoliko stavki:

• Praćenje trendova na njemačkom i EU - tržištu

• Prilagođavanje bh. proizvoda trendovima na njemačkom tržištu

• Jačanje domaćih preduzeća u oblasti raspoloživog kvalificiranog personala

• Poznavanje potrebnih certifikata za prodaju na njemačkom/EU tržištu

• Osigurati isporuke proizvoda određenog, konstantnog kvaliteta i količine

• Umrežavanje malih i srednjih preduzeća u forme kao što su klasteri ili lanac dodane vrijednosti

S. Bijedić

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti