Jaja iz BiH uskoro i na Kosovu

05.03.2015. 08:19 / Izvor: Oslobođenje
Jaja iz BiH uskoro i na Kosovu

Bosna i Hercegovina, tačnije proizvođači jaja iz BiH, u protekloj godini izvezli su ovih proizvoda u vrijednosti 5.815.867 KM, dok je taj izvoz u 2013. bio mnogo veći i iznosio je 11.092.485 KM.

Bosna i Hercegovina, tačnije proizvođači jaja iz BiH, u protekloj godini izvezli su ovih proizvoda u vrijednosti 5.815.867 KM, dok je taj izvoz u 2013. bio mnogo veći i iznosio je 11.092.485 KM. Najviše se izvozili u Crnu Goru (3.914.236 KM), Srbiju (1.094.454 KM) i Kuvajt (785.774 KM).

Tržišta

"Uvoz tarife živinska i ptičija jaja u ljusci i svježa u 2014. godini iznosio je 3.907.228 KM, dok je u 2013. bio 1.654.814 KM, što znači da je skoro utrostručen. Najviše se u 2014. uvezlo jaja iz Srbije (1.518.743 KM), Češke (748.761 KM), Mađarske (680.498 KM), a najmanje je uvezeno iz Austrije (235 KM)", kazali su nam iz Centra za informatiku i statistiku Vanjskotrgovinske komore BiH.

Firma Agreks d.o.o. Donji Žabar godišnje proizvede od 70 do 90 miliona komada konzumnih jaja, a kako nam je rekao direktor firme Predrag Miličić, proizvode plasiraju prvenstveno na domaće tržište, ali rade i za tržišta Srbije i Crne Gore.

"S obzirom na to da smo firma koja već 24 godine uspješno radi, nije nam teško naći mjesto na domaćem tržištu. Već smo prepoznatljivi, tako da imamo i stalne kupce sa kojima godinama radimo", kazao je Miličić.

Godišnja proizvodnja firme Posavina-Koka iz Orašja iznosi 40 miliona komada, a svoje proizvode izvozili su na hrvatsko tržište sve dok ova zemlja nije ušla u Evropsku uniju.

"Pri izvozu jaja do sada nismo imali nijedan problem, a što se tiče dodatnih kontrola prilikom izvoza, zemlja uvoznica mora izvršiti zdravstvenu pretragu konzumnih jaja prije stavljanja u prodaju", kazao je direktor firme Posavina-Koka Marko Damjanović.

Kada je u pitanju kontrola kvaliteta, Miličić je kazao kako kompletan veterinarski nadzor nad njihovim proizvodima vrši Veterinarski institut Vaso Butozan, po zakonom propisanim procedurama i po internom programu kontrola.

"Mi čak idemo ispred zakonskih obaveza zato što se radi o vrlo osjetljivoj hrani i radimo konstantnu kontrolu svih naših proizvoda u lancu", istakao je Miličić.

S obzirom na to da ova firma, za sada, izvozi svoje proizvode samo na područje zemalja CEFTA, nemaju nikakvih carinskih opterećenja, ali, pošto se radi o hrani, firma uvoznik mora imati odobrenje Ministarstva trgovine za nesmetan uvoz.

Kontrole

"Prilikom prvog uvoza u neku zemlju uzimaju se uzorci na granici, uvoznici prolaze redovnu kontrolu koja u nekih pet dana treba da bude završena i po dobijenoj potvrdi da je pošiljka u redu proizvod se može staviti u promet. Ukoliko se radi o ustaljenoj praksi, ustaljenom dobavljaču, onda su po propisima koje donosi Ured za veterinarstvo određuju količine koje se moraju kontrolisati od ukupno uvezenih", dodao je Miličić, te dodao kako im je imperativ da u narednom periodu prošire tržište, da se izbore za neka nova.

Trenutno, kako je kazao, vode razgovore u Makedoniji gdje namjeravaju proširiti poslove, a posebno je interesantno i tržište Kosova, gdje bi se uskoro mogli naći proizvodi ove bh. firme.

Iz Agencije za sigurnost hrane, na pitanje koliko često se vrši kontrola ispravnosti uvoznih, a koliko domaćih, kokošijih jaja, kazali su nam kako su predložili za donošenje Vijeću ministara BiH pravilnik o standardima za stavljanje jaja na tržište, kojim se propisuju uslovi za stavljanje na tržište jaja koja su proizvedena u BiH, uvezena iz drugih zemalja, te uslovi za jaja koja su namijenjena izvozu. Navedeni propis na snazi je od 2010. godine.

"S ciljem što efikasnije primjene ovog propisa, olakšavanja poslovanja za subjekte u poslovanju sa hranom, te normalnog funkcioniranja tržišta, Agencija je odmah po donošenju pravilnika pripremila smjernice o standardima za stavljanje jaja na tržište, koje su u više navrata distribuisane subjektima u poslovanju sa hranom i nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH", kazao je direktor Agencije Sejad Mačkić.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti