BiH bi mogla doći na crnu listu FATF-a: Prijeti nam poskupljenje kredita

Ne donošenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma koji je nedavno "pao" na Parlamentu moglo bi imati ogromne posljedice na čitavu ekonomiju BiH.  U ovoj ocjeni su danas na seminaru Revicona pod nazivom "Sprječavanje pranja novca i finaciranja terorizma" bili složni predstavnici banaka, osiguravajućeg sektora, te regulatori ovih sektora. 

Sudionici su istaknuli da razlog ne donošenja ovog važnog zakona nisu tehnički nedostaci nego razlozi političke naravi.

Ali ono što je zastrašujuće su moguće posljedice na ionako slabu bh. ekonomiju i realni sektor koji će biti isto pogođen u oba entiteta. 

Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH, naveo je da svima treba biti jasna ozbiljnost ove situacije. Naime, Komitet eksperata Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca i financiranje terorističkih aktivnosti (Moneyval), čije zasjedanje počinje 31. ožujka/marta, raspravljat će šta uraditi sa BiH budući da ni nakon pet godina nije uspjela donijeti ovaj zakon u koji bi bile ugrađene njihove preporuke.

Posljednji zakon o sprječavanju pranja novca koji je Parlament BiH usvojio datira iz 2009. godine. Taj zakon je trebalo djelimično korigirati prema preporukamna Moneyvala. Od 2009. pa do 2014. smo imali vremena da to uradimo i ugradimo te preporuke i usvojimo zakon. No nedavno je ovaj zakon pao na Parlamentu. Podsjetimo, članovi Zajedničke komisije za obranu i sigurnost iz Republike Srpske nisu mu dali podršku, iako su predstavnici u Vijeću ministara BiH iz RS-a podržali ovaj zakon. Kao razlog naveli su prenos nadležnosti.

O tome koje su moguće posljedice za BiH Ćavar kaže da može dogoditi da Moneyval svoje negativno mišljenje uputi FATF-u tj. međunarodnom tijelu koje se bavi borbom protiv pranja novca i koja nas može staviti na crnu listu zajedno sa zemljama kao što su Ukrajina, Iran, Sjeverna Koreja.

''Ukoliko budemo stavljeni na crnu listu od BiH će se zahtijevati dubinska analiza svih transakcija koje se rade u zemji i sa inozemstvom. Te provjere će dovesti do toga da će se procedure pooštriri i dugo će trajati. Bankarska transakcija će se detaljno provjeravati. Doći će do poskupljenja osiguranja, reosiguranja, može utjecati i na aranžman sa MMF-om te na stabilnost valute što bi imalo višestruke negativne posljedice po oba eniteta BiH i sve segmente ekonomije", kaže za eKapija.ba Ćavar. 

On navodi primjer Ukrajine, koja se nalazi na crnoj listi i koja trpi štetu od pola milijarde dolara na godišnjoj razini zbog toga.

Edin Karabeg, direktor Sberbank u BiH, kaže da ovdje nije u pitanju bankarski sektor nego čitava makroekonomija. Trebamo biti svjesni ozbiljnosti tematike o kojoj se ovdje radi. Bankarski sektor je samo tehnička podrška za vršenje platnog prometa. Posljedice će imati rezultat poskupljenje sveukupnog života. Ukoliko budemo na crnoj listi bit će otežan platni promet prema inozemstvu i dotok doznaka jer će se svaka transakcija dodatno provjeravati, kaže on. 

''Ukoliko dođe do stavljanja BiH na crnu listu to će imati ogroman utjecaj na dnevni život svakoga od nas. Problem će nastati za poduzetnike i na privredu ove zemlje. Komplikacije će biti vidljive u dotoku  investicija, dobivanju dodatnog kapitala od naših stranih banki- majki. Ako bude usporene transkacije investori će ići tamo gdje im je lakše poslovati'', navodi Karabeg.

Miroslav Miškić, direktor Jahorina osiguranja, kaže da svi trebaju biti svjesni da ukoliko ne dođe do usvajanja ovog zakona donosi financijski, komercijalni i reputacijski rizik. "Ipak, bez obzira na zakon nama je raditi i pokušati se prilagoditi situaciji i pravilima naše grupe. Ne bismo smijeli pasti na ovom planu jer bi posljedice za sve bile velike. Usvajanje zakona bi nam svima bilo od koristi'', kazao je Miškić. Ukoliko ne dođe do toga navodida će preko institucija zaduženih za sektor osiguranja djelovati u pravcu donošenja smjernica da bi mogli da nesmetano rade dok ne dođe zakon.

Ivan Vlaho, direktor UniCredit bank d.d. Mostar, kazao je da će borba protiv pranja novca, bez obzira na sve biti sve jača u narednom vremenu. ''Obruč se steže sve više oko onih koji peru novac. Sve manje je prostora za one koje žele nelagalno zarađen novac staviti u legalne tokove. Nadam se da neće samo ovaj zakon biti jedina zapreka za napredak zemlje na ovom planu'', kazao je Vlaho.

Sanel Kusturica, predsjednik Udruženja banaka u BiH i direktor Sparkasse bank d.d. je kazao da je BiH na planu sprječavanja pranja novca u boljoj poziciji nego što je to slučaj sa nekakvim drugim pokazateljima.

"Suština je da mi već sada radimo relativno kvalitetno jer sve banke primjenjuju pravila svojih majki banaka koje rade o europskim standardima'', kazao je Kusturica. On smatra da bi udruženja banaka, osiguravajućih kuća, poslodavaca, te Vijeće za strane investitore kao i privredne komore trebali pokrenuti  zajedničku inicijativu prema zakonodavnom tijelu da se ovaj zakon što brže usvoji, bez ulaženja u formu kakav će on izgledati.

Midhat Terzić, generalni direktor Sarajevo osiguranja, navodi da oni već poštuju smjernice za procjenu rizika za provođenje zakona o sprječavanju pranja novca.  Ističe da u sektoru osiguranja nije bilo slučajeva pranja novca, ali je bilo pokušaja.

O tome hoće li se naša zemlja naći na crnoj listi trebali bi znati već početkom travnja/aprila. 

 Danijela Kozina