Moguće sankcije: Zakon o sprečavanju pranja novca bez podrške iz RS-a

04.02.2014. 09:06 / Izvor: Federalna.ba
Moguće sankcije: Zakon o sprečavanju pranja novca bez podrške iz RS-a

Iako je Zakon o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti u BiH urađen po standardima Evropske unije, po treći put nema podršku Republike Srpske.

Iako je Zakon o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti u BiH urađen po standardima Evropske unije, po treći put nema podršku Republike Srpske. Pet glasova stranaka Federacije i dva protiv iz SNSD-a signal su da nema potrebne većine za njegovo usvajanje. Nije pomoglo ni objašnjenje Ministarstva sigurnosti BiH da bi ekonomska šteta po BiH mogla biti ogromna. Bit će to rezultat sankcija koje bi mogle da uslijede ukoliko do kraja mjeseca ne završimo ovaj posao. Tada će, a radi provjere šta smo uradili na regulisanju oblasti sprečavanja pranja novca i terorističkih aktivnosti, u našoj zemlji boraviti delegacija Evropske unije.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona kojim se ova oblast usklađuje sa standardima Evropske unije.

Kako je navedeno, predloženim zakonom se, između ostalog, definira i uloga Finansijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu (FOO SIPA-e) kao centralne jedinice koja prima, sakuplja, evidentira, analizira, istražuje i prosljeđuje rezultate analize u ovoj oblasti.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mladen Ćavar je na sjednici Zajedničke komisije kazao da je donošenje novog zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti obaveza iz Akcionog plana bazirana na Izvještaju MONEYVAL-a (Komitet eksperata Vijeća Evrope za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti).

Naglasio je da je, osim ovog zakona, BiH prema Vijeću Evrope obavezna usvojiti i izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku BiH i Okvirni zakon o uspostavi zajedničkog registra nevladinih organizacija u BiH.

"Rješenja u prijedlogu zakona koji je danas pred nama su saglašena sa zahtjevima i standardima Evropske unije u području sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti", kazao je Ćavar.

On je ukazao i na moguće negativne posljedice po BiH ukoliko zakon ne bude usvojen, navodeći da bi u slučaju neuspjeha moglo doći do stavljanja na takozvanu „sivu listu“, a nakon toga i na „crnu listu“, to jest javno priopćavanje o neusklađenosti države.

Navodeći da visoka delegacija MONEYVAL-a planira posjetu Bosni i Hercegovini od 24. do 26. februara, kazao je da ne treba posebno naglašavati koliko bi bilo važno da do ove posjete bude usvojen predloženi zakon.

Članovi komisije iz RS-a glasali su protiv principa predloženog zakona, a predsjedavajuća Zajedničke komisije Dušanka Majkić je nakon sjednice kazala novinarima da „dok god zakoni ne budu plod dogovora, sporazuma, oni neće dobijati zeleno svjetlo“.

Pojašnjavajući zbog čega je predloženi zakon neprihvatljiv za članove Zajedničke komisije iz RS-a, Majkić je kazala da onaj ko je trebao da bude ključni akter u tom poslu je radna grupa koju je Vijeće ministara BiH formiralo 2005. godine.

"U toj radnoj grupi bilo je četiri ili pet predstavnika RS-a koji poznaju dobro ovu oblast i mogli su meritorno da učestvuju u predlaganju rješenja. Radna grupa je zadnji sastanak održala 2010. godine i prestala da se sastaje zato što su, naročito predstavnici iz RS-a, sve češće postavljali pitanje ko ide u Vijeće Evrope i u komitetu MONEYVAL-a predstavlja BiH, kako su ta lica izabrana i koje stavove oni tamo zastupaju", kazala je Majkić.

Dakle, dodala je, radna grupa koja je trebala da završi taj posao ne funkcioniše.

"Radno tijelo koje je međunarodno, neizabrano, neovlašteno zastupa BiH. I na kraju, ono što je najvažnije, RS vidjevši na što će to izaći, formirala je vlastito tijelo koje se bavi tim pitanjem", kazala je Majkić.

Članica Zajedničke komisije Nermina Zaimović-Uzunović je nakon sjednice kazala novinarima da je ovo „prevažan zakon koji smo obavezni da usvojimo, uz krivični zakon, koji nedavno nije prošao u Parlamentarnoj skupštini“.

"To su međunarodne obaveze BiH koje se moraju poštovati",, kazala je Zaimović-Uzunović.

Dodala je da ne može sebi da objasni zašto se na ovakvim zakonima prave blokade „kad nema baš nikakvih razloga da nešto što su međunarodne norme, nešto što je direktivama EU propisano, što važi za cijeli svijet, da mi to danas odbijemo“.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti