Fuad Strik: Uspjeh je najbolji motivator za svaku aktivnost

Fuad Strik, direktor kompanije StrikConsulting, koja je angažovana u oblasti menadžment konsaltinga i oblasti energetske efikasnosti, iza sebe ima bogato profesionalno iskustvo. 

Karijeru je počeo u sarajevskom Energoinvestu, gdje je tokom dvanaest godina rada stekao bogato iskustvo na lokalnom i međunarodnom tržištu (Libija, Irak, Malezija, China, Indonezija, Rusia) kroz projekte implementacije SCADA sistema u oblasti elektroenergetike i procesne industrije.

Ovaj diplomirani inžinjer elektrotehnike međunarodno poslovno iskustvo stjecao je i kroz angažman u austrijskoj inžinjering kompaniji Osted (1994. – 1996.) koja je djelovala prvenstveno na tržištima Rusije i u zemljama članicama Zajednice nezavisnih država (ZND – CIS).

U periodu između maja 2007. i aprila 2009. godine radio je kao savjetnik premijera Federacije BiH za pitanja podrške privatnom sektoru i implementaciju projekata financiranih od međunarodnih institucija.

Devet godina bio je na čelu kompanije Coca-Cola u BiH. Pod njegovim vodstvom Coca-Cola je bila jedna od prvih i najuspješnijih stranih investicija u našoj zemlji. On je bio suosnivač i prvi predsjednik Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini a bio je predsjednik Skupštine Američke trgovinske komore u Bosni i Hercegovini.

Trenutno je angažovan i kao predsjednik Udruženja poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, kao i na poziciji predsjednika skupštine Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – www.energis.ba. U septembru 2011. dodijeljeno mu je visoko priznanje imenovanjem za počasnog konzula Finske u Bosni i Hercegovini.

U aprilu 2012. posto je jedan je od prvih certificiranih menadžment konsultanata(CMC) u BiH prema standardima ICMCI.

Što se tiče kompanije koju je osnovao i vodi deset zadnjih godina može se reći da je to danas jedna od vodećih kompanija u Bosni i Hercegovini u oblasti poslovnog savjetovanja posebno u tematici povećanja izvozne konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), strateških promjena i restruktuiranja kompanija, kao i menadžmenta promjena u MSP, koja i izvozi usluge učestvujući u implementaciji projekata na inostranom tržištu. O tome šta je bilo presudno za odlazak u svijet konsaltinga i izazove koje su pred BiH u oblasti energetske efikasnosti kaže nešto više u intervjuu za eKapija.ba.

Vaša kompanije se bavi savjetovanjem u oblasti energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije? Kako ste se okrenuli baš toj oblasti?

Da, upravo uvođenje te djelatnosti je bio jedan od načina da proširim djelatnost firme u oblast koja je u trendu, koja ima progres i koja otvara mogućnosti u novom segmentu tržišta. Naime, kad je zbog recesije i nerazvijenosti tržišta broj potencijalnih angažmana u menadžment konzaltingu opao, ja sam u poslovanje dodao tu liniju biznisa.

Nije tajna da sam bio vođen svojim ličnim interesom i znanjem koje je vezano za moje formalno obrazovanje elektroinženjera te činjenicama da je oblast aktuelna u cijelom svijetu, da trendovi razvoja idu u tom pravcu, da se svjetske tehnološke velesile utrkuju u nivou godišnjih ulaganja u istraživanje i razvoj u toj oblasti.

Vjerujem da nije velik broj vaših čitalaca koji znaju da su ukupna ulaganja u obnovljive izvore energije u svijetu, nakon decenije kontinuiranog rasta, u 2011. godini dostigla 279 milijardi USD. Istina, naredne tri godine su ta ulaganja u padu zbog recesije i ukupnih političkih turbulencija u mnogim zemljama svijeta pa su u  2014. bila na nivou, još uvijek impresivnih 179 milijardi USD.

Tih godina u naučnim i poslovnim krugovima u svijetu važio je stav da će druga, i naredne decenije 21. vijeka, biti decenije obnovljive energije jednako koliko su prethodne tri bile decenije razvoja informatike i komunikacija. Sve to neće moći i ne bi smjelo ostaviti BiH izvan tih tokova. Pokazalo se da je ta procjena bila dobra.  

Koliko u BiH postoji svjesnost  o važnosti efikasnog korištenja energije?

I pored toga što se stanje ubrzano mijenja ta svijest, nažalost, nije još ni približno dovoljno razvijena. Jadan od razloga je i činjenica da je električna energija još relativno jeftina te da je ima dovoljno a da su resursi za energetske izvore na bazi uglja raspoloživi, dostupni i važni za naš ekonomski razvoj. Sa aspekta cijene koju potrošači plačaju i pouzdanosti snabdijevanja, zemni gas kojeg uvozimo iz Rusije je veoma upitan energent.

Šta smatrate najvećim preprekama za uvođenje veće energetske efikasnosti u BiH? Koliko je zakonska regulativa za ovu oblast ograničavajući faktor?

Ne mislim da je zakonska regulativa ključni faktor. Uostalom, mi smo bar poznati po tome da imamo bezbroj, čak i veoma dobrih, progresivnih zakonskih propisa koji se ne provode ili uopšte ne primjenjuju. Za veliki broj propisa ne donesu se uopšte provedbeni akti pa se ni zbog toga ne primjenjuju.

Najveća prepreka je nedostatak široke, osmišljene, integrisane akcije koja se implementira strateški i kombinovana je sa poticajima koji korisnike motivišu da se time bave i ulažu u povećanje energetske efikasnosti sa ciljem dugoročnih pozitivnih efekata.

Treba znati da je Njemačka, koja ima znatno manji potencijal solarne emisije nego mnoge druge zemlje,  uvela poticaje za korištenje solarne energije još početkom 90-tih godina prošloga vijeka. To je naravno dalo poticaj za razvoj i istraživačko razvojnim centrima i obrazovnim institucijama i domaćoj industriji. Danas je Njemačka jedan od neupitnih lidera u izvozu opreme i usluga u ovoj tehnologiji širom svijeta. Zato je Njemačka ono što jeste u poslovnom svijetu. Ne plediram za nerealnu ideju da kopiramo Njemačku, ali smatram da je naša najveća prepreka što većinu stvari pokušavamo razvijati ad-hoc, bez sistema, bez jasne strategije i konzistentnosti.  

Najdraži film/knjiga?

Nakon što sam prvi put vidio film "Ničija zemlja" on je za mene postao reper i referentni kriterij za poređenje svih drugih filmova. Teško je reći da je to "najdraži" film, ali je za mene veličanstven u tome koliko je realan, snažan, koliko duboku i višeslojnu poruku nosi. A meni su samo takvi filmovi dobri. Istvremeno izuzeteno cijenim način na koji je to Danis Tanović stvorio. Mladi bosanski čovjek završi filmsku akademiju u instranstvu dok u njegovoj zemlji bjesni rat, ... nema priliku da snima, sjedne i napiše scenarij za niskobudžetni film, toliko dobar da nađe producenta, snimi film i dobije Oskara.

Za mene je to primjer za uspjeh dostojan divljenja. Da nije uradio tako ko zna koliko bi Danis čekao priliku i da li bi je ikada dobio. Mladi ljudi koji danas kod nas, lamentiraju na nedostatku prilika, trebaju bar pokušati uraditi nešto kako bi doprinijeli stvaranju prilike za sebe. Jer, priliku će vam možda nekad pružiti neko ili pokloniti sudbina, ali su šanse neuporedivo veće kad i sami na tome radite.

Što se knjiga tiče, mene oduševljava Dževad Karahasan i sve što on napiše. Nastojim pročitati dostupna djela modernih dobitnika Nobelove nagrade za književnost. U posljednje vrijeme to je peruanski književnik Mario Vargas Ljosa. Često se vraćam i klasicima... Dostojevskom, Kunderi...

Kako provodite slobodno vrijeme?

U ovom periodu uživam u radu u prirodi. Supruga i ja, intenzivno uređujemo baštu u kući za odmor a rezultat nas ispunjava i nagrađuje izuzetnim zadovoljstvom koje imate kad vidite rezultat vlastitog rada i ljepotu kojom priroda uzvraća na svaki uloženi trud. Uspjeh je najbolji motivator za svaku ljudsku aktivnost, zar ne?

Gdje vidite BiH, vezano za energetsku efikasnost, za deset godina?

Po prirodi sam optimista. Već dugo su ovi prostori žrtva vlastitog geopolitičkog položaja i mediokritetnih političara kojima se lako upravlja izvana zarad njihovog trenutka vlasti i dosta materijalnog interesa. Hoću da vjerujem da će se ova zemlja, iracionalno uvučena u međunacionalne sukobe posljednjih 20 godina, osloboditi negativnih vanjskih uticaja i napokon krenuti putem punog korištenja potencijala ljudi koji žive na ovim prostorima. To će generisti ekonomski napredak koji će, neminovno, na adekvatno mjesto staviti i energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.    

Razgovarala: Danijela Kozina