Njemački investitori: Nekoliko uspješnih privatizacija u BiH

01.12.2014. 11:00 / Izvor: eKapija.ba
Njemački investitori: Nekoliko uspješnih privatizacija u BiH

Tvornica cementa Kakanj, MANN+HUMMEL BA Tešanj, te GS-TMT Travnik neke su od kompanija koje su njemački investitori uspješno privatizirali u BiH i koje sada uspješno posluju.

Tvornica cementa Kakanj, MANN+HUMMEL BA Tešanj koji se bavi proizvodnjom filtera i dijelova za autoindustriju, te GS-TMT Travnik neke su od kompanija koje su njemački investitori uspješno privatizirali u BiH i koje ostvaruju zavidne rezultate u svom poslovanju.

Fikret Talić, pomoćnik direktora za prodaju u Agenciji za privatizaciju FBiH, kaže da je Tvornica cementa Kakanj jedna od kompanija u kojoj su ispunjeni svi uvjeti iz privatizacijskog ugovora što se tiče ulaganja i ostalih stavki te da je kompanija nastavila ulagati kako bi poboljšala i ekološke aspekte svoga poslovanja.

U srpnju 2000. godine, u okviru pilot projekta velike privatizacije, većinski udjel u kakanjskoj cementari za 55 milijun KM kupila je njemačka grupacija HeidelbergCement, jedan od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu.

Oni su se obvezali da će u kakanjsku cementaru i povezane djelatnosti do kraja 2010. godine uložiti 95,95 milijuna KM. Do kraja 2011. godine uloženo je više od 160 milijuna KM u tvornicu i povezane djelatnosti, a privatizacijska obaveza ispunjena je već krajem 2006. godine. Godišnja proizvodnja se povećava iz godine u godinu. U 2008. godini kakanjska cementara je postigla rekordnu proizvodnju cementa od 770.000 tona.

Talić navodi da je osim Tvornice cementa tu i kompanija MANN+HUMMEL BA Tešanj koja također uspješno posluje kao i kompanija GS-TMT Travnik. Kompanije ulažu i u pobošljanje ekološlih uvjeta svog poslovanja. Tako je MANN+HUMMEL BA u 2013. godini u rad pustio novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je prvo postrojenje te vrste u Bosni i Hercegovini.

Talić kaže da je GS-TMT Travnik također povećala broj zaposlenih kao i ulaganja u odnosu na ugovor o privatizaciji te da ostvaruje dobit kao i da ima mogućnost proširenja svojih kapaciteta.

GS-TMT, koji se bavi proizvodnjom zavarenih konstrukcija za poznate svjetske kompanije, dijelova za strojeve kao i bicikle, danas zapošljava 136 radnika. Godišnji prihod na kraju 2013. godine premašio je 14.000.000 KM sa udjelom izvoza od čak 98 posto. Cjelokupna proizvodnja plasira se na zapadnoeuropsko tržište, a glavni kupci su iz Austrije i Njemačke, istaknuto je na nedavnoj proslavi desete godišnjice od uspješne privatizacije. 

"Može se reći da su ovo neki od najboljih primjera uspješne privatizacije u BiH", kaže Talić.  

Naš sugovornik navodi da je od 1450 kompanija koje se nalaze u registru Agencije postupak privatizacije pokrenut za 1372 poduzeća. Prema njihovim podacima metodom male privatizacije privatizirano je 275, a tenderom u velikoj privatizaciji 354 poduzeća. Kroz javnu ponudu dionica, potpuno ili djelimično su privatizirana 747 poduzeća. "Ukupno je završena privatizacija za 1080 poduzeća, odnosno 74,4 posto od ukupnog broja u registru", navodi Talić.

Napominje da su prethodno navedene kompanije privatizirane prema Zakonu o privatizaciji Federacije.

Zoran Popović, iz ureda za odnose sa javnošću Investicijsko-razvojne banke RS, za ekapija.ba kaže da od početka privatizacije do danas, u Republici Srpskoj nije bilo provedenih privatizacija društava od strane njemačkih investitora.

"Kao kupci državnog kapitala najčešće se pojavljuju domaći investitori", navodi on. Prema njihovim podacima najuspješnije privatizacije su obavljene od strane investitora iz Republike Srbije. U korak s njima su investitori iz Republike Hrvatske i Lihtenštajna.

Inače, njemačka ulaganja su  sa krajem 2013. godine iznosila 330 milijuna eura. Lejla Hujić iz Predstavništva njemačkog gospodarstva u BiH, kaže da se generalno može reći da postoji interes njemačkih kompanija za ulaganje u BiH, ali bi on mogao biti i veći, međutim, navodi da nažalost BiH ne čini mnogo na promociji zemlje kao lokacije za poslovanje i investiranje, te je ona kao takva u Njemačkoj dosta nepoznata.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije