U RS najzastupljenija proizvodnja šampinjona, bukovače i šitake
Najveća proizvodnja gljiva u Republici Srpskoj trenutno je u Obudovcu, u opštini Šamac, i Podnovlju, na području Doboja, gdje se u kontrolisanim uslovima najviše uzgaja šampinjon i bukovača.
Najveća proizvodnja gljiva u Republici Srpskoj trenutno je u Obudovcu, u opštini Šamac, i Podnovlju, na području Doboja, gdje se u kontrolisanim uslovima najviše uzgaja šampinjon i bukovača, a u veoma malim količinama i šitaka, podaci su republičke Asocijacije gljivara.
Predsjednik Asocijacije Boro Marić rekao je Srni da je ljekovita šitaka, koja dolazi sa Istoka, ujedno najskuplja i najzahtjevnija gljiva za uzgoj.
Marić ističe da se od sakupljanja gljiva u Republici Srpskoj može pristojno zaraditi, ali ne i živjeti jer njihova sezona traje kratko, od proljeća do jeseni.
"Raspolažemo informacijama da je jedna porodica prošle godine u Laktašima sakupila i prodala gljiva u otkupnu stanicu u vrijednosti od 20.000 KM", istakao je Marić.
Prema njegovim riječima, najnoviji podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je iz BiH u zemlje EU izvezeno gljiva u vrijednosti oko osam miliona evra, što pokazuje da, ako se ta cifra podijeli među uzgajivačima gljiva, ima velike računice u tom poslu.
Marić je naveo da Republički zavod za statistiku još nema podatke koliko ima uzgajivača gljiva u Srpskoj, jer nema šifre za uzgajivače, već se svi vode pod "poljoprivredom".
On kaže da je u toku izrada programa rada Asocijacije gdje će biti uključeni i uzgajivači gljiva.
"Pokušaćemo doći do svih uzgajivača gljiva da vidimo da li im možemo nešto pomoći i da znamo njihovu problematiku - da li može da se živi od gljivarstva i da li ta proizvodnja može da se širi u Srpskoj", istakao je Marić.
Marić je najavio da će Asocijacija u saradnji sa resornim ministarstvom pokrenuti pitanje da se ljudi obuče za uzgoj i sakupljanje gljiva da bi od toga dugoročno imali određene prihode.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.