Prijedlozi ekonomskih reformskih mjera čekaju vlast koja će ih provoditi

Nedovršene strukturne reforme razlog su zašto bh. ekonomija ne uspijeva da generira dovoljno ekonomskog rasta i radnih mjesta, istaknuo je danas zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi na radionici o "Sporazumu za rast i zapošljavanje" koja se održavala u Sarajevu.

Naveo je da su garancije za bolju budućnost bh. građana članstvo u EU i poboljšanje ekonomskih uvjeta. Daviddi je istaknuo da ekonomski rast mogu generirati znanje i inovacije, podizanje konkurentnosti cjelokupnog gospodarskog sustava kao i bolje iskorištavanje resursa. Dodao je da je potrebno sagledati što je nešto moguće napraviti sa relativno jednostavnim mjerama koje može implementirati nova vlast koja dolazi.

Navodi je da se te mjere odnose na smanjenje poreza na plaće, izmjene radnog zakonodavstva, pojednostavljenje propisa koji reguliraju poslovno okruženje, obustavljanje podrške poduzećima u problemima, borba protiv korupcije i reforma sustava socijalne zaštite.

Inače, "Sporazum za rast i zapošljavanje" i mjere koje se trebaju poduzeti da bi se dogodio rast ekonomije nastao je kao rezultat  prijedloga sa foruma održanog prije nekoliko mjeseci, a koji je okupio predstavnike vlasti, poslovne zajednice i radnika, te međunarodne i domaće ekonomske stručnjake i građane koji imaju znanje o vođenju poslova i otvaranju novih radnih mjesta.

Rezultat ovoga foruma su bili prijedlozi konkrentih i hitnih mjera su sadržane u navedenom Sporazumu, a koje bi bile usmjerene na rješavanje problema nezaposlenosti i korupcije, obnovu protoka investicija u BiH, kreiranje novih radnih mjesta i efikasniji sustav socijalne zaštite.  

Daviddi navodi da je Forum za prosperitet i zapošljavanje identificirao 6 prioritetnih reformskih mjera kao što su smanjenje visokih poreza na plaće koji tjeraju ljude u sivu ekonomiju i podrivaju socijalno jedinstvo, odnosno stav da je neophodno plaćati za socijalne usluge.

Siva ekonomija ne stvara prihod, odnosno ne plaća porez, ali ljudi zaposleni u njoj koriste usluge npr. zdravstvene zaštite koje se plaćaju novcem urednih poreznih obveznika. Zbog toga je potrebno smanjiti poreze na plaće. Kao mjera u sklopu Sporazuma predloženo je da porezi na plaće trebaju biti smanjeni prema prosjeku novih zemalja članica Europske unije na 35 posto ukupnih troškova rada. 

Potrebno je, navodi se u Sporazumu, reformirati i zakone o radu jer komplicirani i restriktivni propisi o radu pokušavaju zaštiti radnike, ali otežavaju novo zapošljavanje.

Poslovno okruženje treba pojednostaviti, a administrativne prepreke eliminirati u svim kategorijama kao što su to učinile i druge zemlje. Dodaje da BiH ima jedan od najsloženijih poslovnih okruženja u svijetu i zauzima 131. mjesto od 189. zemalja.

Navodi da se veliki broj domaćih kompanija oslanja na javne subvencije, umjesto da se suočavaju sa konkurencijom izvana te da se vrijedni resursi gube u neučinkovitim poduzećima umjesto da budu oslobođeni za druge kompanije. 

POJEDNOSTAVLJENJE POKRETANJA POSLOVANJA

Korupcija također utječe na sve razine javne uprave i počiva na kompliciranim zakonima i propisima. "Ovo je ozbiljna prepreka investicijama, potkopava ekonomski rast i socijalne politike. Zbog toga treba pokrenuti aktivnosti smanjenja propisa koje će ujedno omogućiti da preostale procedure budu jasnije i otvorene za javnost", naveo je Daviddi.

"Sustav socijalne skrbi je na rubu financijskog kolapsa. Socijalna sredstva treba usmjeriti onoj kategoriji stanovništva kojoj je pomoć zaista i potrebna. Umjesto toga, mnogi ljudi koji nisu siromašni imaju priveligiran pristup beneficijama, što je neopravdan teret za zaposlene kao i one kojima je istinski potrebna pomoć", naveo je Daviddi.

Plan za podizanje rankinga Doing Business prema regionalnom prosjeku bi uključivao mjere koje se odnose na pojednostavnje pokretanje biznisa, osobito u Federaciji, ubrzanje procedura za dobivanje građevinskih dozvola i pristup javnim uslugama (električna energija), također i pojednostavljivanje poreznih procedura u smislu jeftinijeg procesa. Što se tiče procesa obnove kompanija on bi se trebao fokusirati na zaštitu investitora kroz bolje stečajne prakse,racionalniju procjenu upravljanja rizicima i uspostavljanje sankcija za loše upravljanje, naveo je Daviddi.

Dodao je da što se tiče antikorupcijske agende bi trebala imati srednjoročni fokus na reformu javne uprave i jače poštivanje vladavine prava, a kratkoročni na povećanje transparentnsti u propisima, naknadama i postupcima izdavanja licenci što će smanjiti priliku za korupciju. "Fokus bi bio u smanjivanju prilika za korupciju i to tako da, između ostalo, entitetske vlade objave listu i iznose parafiskalnih naknada i ostalih troškova i na taj način podignu transparentnost'', kazao je Daviddi. 

POSTOJI POTENCIJAL ZA EKONOMSKI RAST

Naglasio je da vidi mnogo potencijala za razvoj  ekonomskog rasta u BiH, ako se reforme budu provodile. "Danas se ekonomija u BIH zasniva na trošenju reusursa i mnogo je područja u kojima su resursi stavljeni u pogrešne uporabu. Sa druge strane ne može se reći da ovo nije zemlja koja ne generira resurse. Naime, samo po osnovu indirektnih poreza BiH godišnje prikupi oko 6 milijardi KM. Za dvije godine ako netko bude ozbiljno provodio ove reforme moglo bi se govoriti o napretku'', naveo je Daviddi.

Osim toga navodi da javni dug BiH nije naročito visok, da iznosi oko 50 posto BDP-a i čak je ispod granice propisane kriterijem Europske unije o ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Pojasnio je da je servisiranje dijela vanjskog duga koji je kratkoročan predstavljalo značajan problem zadnje tri godine, ali dobra vijest je da će u naredne dvije godine servisiranje vanjskog duga biti drastično smanjeno, s oko 400 miliona KM na 70 ili 50 miliona KM.