Podrška proizvodnji genetski nemodifikovane soje

06.11.2014. 09:35 / Izvor: SRNA
Podrška proizvodnji genetski nemodifikovane soje

Projekat se realizuje u uskoj saradnji sa Dunav soja inicijativom /DSI/ koja podržava ekonomski, ekološki i socijalno održivu proizvodnju genetski nemodifikovane soje u Dunavskoj regiji.

Jačanje ekonomske održivosti, te ekološki i socijalno prihvatljiva proizvodnja genetski nemodifikovane soje na području BiH i Srbije cilj je projekta "Genetski nemodifikovana kvalitetna soja iz Dunavske regije", čiju je realizaciju započela u avgustu njemačka organizacija GIZ.

Vođa programa ovog projekta Rozmari Mic rekla je Srni da će realizacija projekta, koji se provodi u BiH i Srbiji, trajati tri godine, te da on podržava proizvodnju genetski nemodifikovane soje, da bi se pokrila povećana potražnja evropskog tržišta.

Prema njenim riječima, projekat se realizuje u uskoj saradnji sa Dunav soja inicijativom /DSI/ koja podržava ekonomski, ekološki i socijalno održivu proizvodnju genetski nemodifikovane soje u tim zemljama.

Ona je, u pauzi prezentacije projekta i projektnih aktivnosti u Banjaluci, rekla da BiH ima potencijal za uzgoj soje, ali da se ona uzgaja samo na oko 5.000 hektara, dok su u Srbiji prilično razvijene proizvodne linije, a da se pod zasadima soje nalazi 190.000 hektara.

"U BiH ćemo raditi više na proširivanju proizvodnih kapaciteta, odnosno na većem broju zasada, a u Srbiju ćemo više raditi na unapređenju i podizanju kvaliteta već postojećih proizvođača i poboljšanju odnosa kupac i prodavac", istakla je Rozmari Mic.

Ona je dodala da se projekat sastoji od tri značajne oblasti rada, ističući da se prvi dio odnosi na doprinos političkih institucija unapređenju okvira i uslova za proizvodnju i komercijalizaciju kvalitetne soje bez GMO.

"Drugi dio se odnosi na podršku koju ćemo pružiti poljoprivrednim istraživačkim institucijama i savjetodavnim službama da bi oni bili u stanju da podrže proizvodnju kvalitetne soje bez GMO, dok se treći dio odnosi na rad na proizvodnoj liniji - od proizvođača, preko prerađivača i dalje u tom lanci da bi dobili kvalitetan proizvod", pojasnila je Mic.

Predsjedavajući Dunav soja asocijacije Matijas Kron rekao je Srni da EU svake godine uveze oko 35 miliona tona soje, a iz sopstvenih izvora podmiruje svega 2,6 odsto ukupnih potreba.

"Naša ideja je da uspostavimo jednu platformu za uzgoj soje u Evropi i jedan od važnih činilaca u svemu tome je i BiH", rekao je Kron, ističući da su uslovi za proizvodnju soje u Evropi idealni u toku rijeke Dunav.

Kron smatra da je najbolji dio BiH za uzgoj soje na sjeveru, oko Brčkog, gdje postoji i uljara koja može da preradi uzgojenu soju, ali i u nekim dijelovima Republike Srpske i Federacije BiH.

On je rekao da BiH godišnje uvozi oko 100.000 tona soje iz Brazila.

"Želimo što bolje edukovati poljoprivredne proizvođače u BiH da uzgajaju kvalitetnu soju koju će moći kasnije da prodaju, a ako se sve to ispuni, to će privući i neke investitore koji će moći da investiraju u mašine i opremu potrebnu za uzgoj i prozivodnju soje", naveo je Kron.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić, koji je prisustvovao današnjoj prezentaciji projekta, rekao je Srni da je resorno ministarstvo zainteresovano za uzgoj soje u Srpskoj.

On kaže da Srpska ima odgovarajuće agroklimatske uslove i karakteristike zemljišta i da Ministarstvo podržava proizvodnju soje, ne samo kroz ovaj projekat, nego i od ranije.

"Kreirali smo nekoliko mjera kojima podstičemo proizvodnju sjemena soje i proizvodnju merkantilne soje, a u posljednje vrijeme i nabavku određene opreme i nastavićemo sa tim aktivnostima", rekao je Pašalić.

On je rekao da se soja u Republici Srpskoj gaji na 2.700 hektara, te da su ukupni prinosi na godišnjem nivou oko 4.000 tona.

"Vrijednost proizvodnje soje u Republici Srpskoj u prošloj godini bila je oko tri i po miliona KM", naveo je Pašalić i dodao da proizvodnja soje za sada dominira na području Bijeljine i Pelagićeva, odnosno u sjevernom dijelu Srpske koji se naslanja na rijeku Savu, ali da se u posljednje vrijeme mnogo soje gaji i u Krajini i to Srpcu, Dubici i Gradišci.

On je rekao da je savjetodavna služba resornog ministarstva "prepoznala" 200 proizvođača koji su lično kontaktirani i koji su upoznati o ovim aktivnostima, a koji su izrazili spremnost da nastave proizvodnju soje.

Pašalić kaže da Srpska nema razvijenu proizvodnju sjemena soje, ističući da je sjeme koje se uvozi skupo. "Smatramo da se ono može proizvoditi i na prostoru Republike Srpske", rekao je Pašalić.

On je naveo da BiH u cjelini proizvodi samo osam odsto svojih potreba, a 92 odsto soje uglavnom u formi sojine sačme uvozi iz Brazila, navodeći da se u toj zemlji generalno gaji genetski modifikovana soja.

Prezentaciji projekta "Genetski nemodifikovana kvalitetna soja iz Dunavske regije" u Banjaluci prisustvovali su predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Dunav soja asocijacije.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti