Kurtćehajić: Vratiti Sutorinu Bosni i Hercegovini

04.11.2014. 16:53 / Izvor: Fena
Kurtćehajić: Vratiti Sutorinu Bosni i Hercegovini

Problem zapravo datira od 1936. godine, kada je tadašnji ministar policije u Kraljevini Jugoslaviji izdvojio uredbom Sutorinu (i Kruševicu) iz trebinjskog sreza u bokokotorski srez.

Univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić, dva dana uoči sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, apelira za zaustavljanje procedure u kojoj je trenutno prijedlog odluke o granicama između BiH i Crne Gore a znači da područje Sutorine ostane u posjedu Crne Gore.

Kurtćehajić naglašava da Crnogorci, koji su sebi priskrbili posjedovno pravo nad Sutorinom, nemaju i vlasničko pravo odnosno papir koji to dokazuje, već da je Sutorina vijekovima unazad bila u bosanskohercegovačkim granicama.

Zato sadašnja Bosna i Hercegovina ne bi nipošto smjela pokloniti ovo područje Crnoj Gori i morala bi u pregovorima sa crnogorskim establišmentom argumentovano nastupiti za vraćanje njenog posjeda nazad, naglašava Kurtćehajić.

Ako pregovori ne bi uspjeli, BiH bi se morala obratiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu, dodaje on, a u slučaju pozitivne presude, založiti se da Sutorina bude distrikt zona.

Međutim, u slučaju goreg razvoja događaja, dobije li sadašnji prijedlog odluke o granicama 'zeleno svijetlo' u institucijama BiH od kojih zadnju riječ daje Parlamentarna skupština, Bosna i Hercegovina će zauvijek pokloniti Crnoj Gori, koja inače ima 286 kilometara morske obale, i područje u dužini 5,3 do 7 kilometara koje bi Bosni i Hercegovini značilo drugi i strateški izlaz na more.

Kurtćehajić je to kazao danas na tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, na kojoj su zahvaljujući zalaganju Nihada Aličkovića i Alena Muhovića, kojima je posebno zahvalio, posjetiocima predočene zemljopisne karte iz raznih historijskih perioda koje svjedoče da je Sutorina bila u granicama BiH i da je država imala dva izlaza na more - Sutorinu i Neum-Klek.

Naročitu zahvalnost Kurtćehajić duguje, rekao je, mr. Hasanu Hadžiavdiću jer ga je on podstaknuo da ovaj problem bude animiran i medijski.

Problem zapravo datira od 1936. godine, kada je tadašnji ministar policije u Kraljevini Jugoslaviji izdvojio uredbom Sutorinu (i Kruševicu) iz trebinjskog sreza u bokokotorski srez.

Profesor Kurtćehajić, međutim, posebno naglašava da su avnojevske granice Bosne i Hercegovine, koje su uvažile granice još od Berlinskog kongresa, podrazumijevale da je i Sutorina u granicama BiH, kao i da su u komunističkoj Jugoslaviji, nakon Drugog svjetskog rata, poništeni propisi prethodne  države.

Uprkos tome, Crnogorci su zadržali Sutorinu a neki postratni pokušaji bosanskog establišmenta da je vrati nisu urodili plodom.

Sudbina Sutorine, koja po Kurtćehajićevim riječima, de jure pripada Bosni i Hercegovini, ne bi više smjela biti upitna jer su argumenti na bh. strani.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti