Ili reforme ili totalni sunovrat

05.01.2015. 09:44 / Izvor: Dnevni list
Ili reforme ili totalni sunovrat

Pred novim vlastima u BiH, koje bi se vrlo skoro pismeno trebale obvezati na provedbu europskih reformi iz novog pristupa Europske unije, a pogotovo u pogledu sporazuma o rastu i zapošljavanju, stoji možda i najveći izazov u poslijedaytonskom razdoblju.

Pred novim vlastima u BiH, koje bi se vrlo skoro pismeno trebale obvezati na provedbu europskih reformi iz novog pristupa Europske unije, a pogotovo u pogledu sporazuma o rastu i zapošljavanju, stoji možda i najveći izazov u poslijedaytonskom razdoblju.

Naime, iduće četiri godine, slažu se ekonomski stručnjaci, ključne su za  ekonomski oporavak zemlje, a da je tomu tako, svjedoče i alarmantni pokazatelji prema kojima se izravna strana ulaganja smanjuju zadnjih godina te su 2013. iznosila tek 214 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 21,6 posto u odnosu na 2012. godinu.

Izravna strana ulaganja samo dvije godine ranije iznosila su 357 milijuna eura, a najlošija godina do sada bila je 2009. s tek 180 milijuna eura, što se objašnjava utjecajem svjetske ekonomske krize. Međutim, ako se pogleda još unatrag, vidjet će se kako je stanje s investicijama bila mnogo bolje; tako je Bosna i Hercegovina, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih poduzeća, u 2007. godini imala priljev izravnih stranih ulaganja od 1,3 milijarde eura, dok je priljev u 2008. godini iznosio također respektabilna 684 milijuna eura. U međuvremenu BiH je postala ovisna o MMF-u, deficiti u proračunima dostižu kritičnu točku, a ogromna stopa nezaposlenosti i potpuna ekonomska stagnacija odavno uzimaju danak.

Ekonomski analitičar i ravnatelj Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za naš list kaže kako je u okviru novog pristupa od ključne važnosti da bh. vlasti naprave učinkovit mehanizam koordinacije na svim razinama te započnu s provedbom reformi kako bi na snagu stupio SSP.

Tada se otvara mogućnost korištenja pretpristupnih fondova, no tu ne treba stati; Hasić objašnjava kako nove vlasti moraju hitno započeti s usklađivanjem zakonskih propisa na cijelom teritoriju BiH, a pogotovo u oblasti Zakona o radu i Zakona o stečaju te ostalih rješenja iz oblasti pravosuđa. Sve to treba voditi, smatra on, ojačavanju jedinstvenog ekonomskog prostora te stvaranju povoljnog poslovnog okružja što je ključni preduvjet da uopće imamo izravna strana ulaganja u većoj mjeri, jer danas, u situaciji rascjepkanog ekonomskog prostora, teško je očekivati značajnije investicije.

Također, fiskalna i parafiskalna opterećenja i dalje su kamen spoticanja, baš kao i neučinkovita birokracija, a sve to odvlači strane investitore od naše zemlje, no ako bi inzistiranje na ekonomskim reformama uistinu dalo rezultata, BiH bi konačno mogla početi iskorištavati ogroman potencijal koji ima. Stoga, naglašava Hasić, novi pristup EU-a izvrsna je šansa da se ekonomski oporavak stavi na prvo mjesto, umjesto dosadašnjeg inzistiranja na teškim političkim i ustavnim pitanjima.

– Jer BiH ima samo jedan put, a to je put prema EU-u.

Ova godina, pak, kao i nekoliko proteklih, ne obećava mnogo pa su tako ukupne strane investicije u Bosni i Hercegovini, u prvih šest mjeseci 2014. godine, prema trenutačno raspoloživim podacima Centralne banke BiH, iznosile 189 milijuna eura. Mnogo je razloga za smanjenje stranih investicija koje su jedan od ključnih elemenata u pokretanju procesa zapošljavanja, no većina njih je političke naravi.

Naime, BiH je u protekle četiri godine propustila aplicirati za dobivanje statusa kandidata, nije uradila dovoljno za pokretanje akcijskog plana za članstvo u NATO, a da stvar bude gora, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije stupio na snagu. Samo na kraju prošle godine BiH je izgubila više od 50 milijuna eura iz fondova zbog neispunjenih obveza pa se mnogi s pravom pitaju kako pokrenuti razvoj i zaposliti ljude kada nema priljeva svježeg kapitala, niti političke strukture koja će raditi na strukturalnim reformama predano i u kontinuitetu. Novi pristup EU-a, pak, otvara vrata za poboljšanje stanja, no sada je sve na nekoliko najsnažnijih političkih stranaka koje će formirati novo Vijeće ministara.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti