Apsurdi razgraničenja: Građani plaćaju struju u Federaciji, a žive u RS-u

Da je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda u mnogim stvarima, poznato je svima, međutim, primjeri kojima javnost svjedoči svako malo teško ostavljaju ravnodušnim, a jedan od njih upravo ovih dana vidimo na području općina Usora i Doboj koje su konačno privele kraju proces utvrđivanja crte razgraničenja između dva entiteta.

Naime, te dvije općine paradigma su za ukupnu problematiku međuentitetskog razgraničenja i upravo se na njihovom primjeru vidi koliko se zapravo prilikom crtanja karata nije vodilo računa o specifičnostima lokalne sredine, zbog čega u pravilu ispaštaju sami građani.

Naime, govoreći o postizanju dogovora dvije lokalne zajednice koji tek treba dobiti blagoslov viših razina vlasti, član Povjerenstva za razgraničenje iz općine Usora Josip Krajina podsjetio je kako trenutačna crta razgraničenja u nekim slučajevima prelazi preko kuća, dvorišta i imanja, a da situacija bude složenija, postoje primjeri u kojima pojedini građani električnu energiju i telefone plaćaju u Federaciji, iako administrativno pripadaju Republici Srpskoj.

Ipak, naglasio je kako se problemi koji postoje na terenu pokušavaju riješiti dijalogom kako bi se konačno ispunila i statusna pitanja stanovništva koje živi na ovom prostoru.

A da su dvije općine uložile sve kako bi situacija s kojom se suočavaju građani oba entiteta riješila na obostrano zadovoljstvo, potvrdio je i gradonačelnik Doboja Obren Petrović kazavši kako su lokalna povjerenstva za utvrđivanje crte razgraničenja između Doboja i federalne općine Usora privele posao kraju, te da neće biti narušen utvrđeni međuentitetski odnos razgraničenja, koji iznosi 49 prema 51 posto.

Ono što sada preostaje je predočiti rješenje problematike skupštinama obje općine koje bi nakon razmatranja konačan dogovor trebale uputiti na entitetsku razinu. Kada su pak u pitanju detalji, ono što je bitno jest činjenica kako su ključne stvari oko crte razgraničenja dogovorene, iako su ostale još neke sitnice za "ispeglati".

Inače, ideja za formiranje lokalnih povjerenstava došla je od ljudi na terenu i to s namjerom da se konačno izvrši razminiranje međuentitetskog područja od Makljenovca do Stanova u dužini od 16 kilometara, kao i unaprijedi ukupan položaj povratničke populacije. Hoće li ovaj primjer slijediti i druge općine u BiH, ostaje za vidjeti, no ono što je jasno jest činjenica kako entitetsko razgraničenje u nekim slučajevima dovodi i do administrativnih barijera, baš kao i u slučaju općine Trnovo, 30-ak kilometara južno od Sarajeva kroz koji prolazi entitetska granica i dijeli ga na dva dijela.

Naime, građani se na tom području susreću s birokratskim apsurdima, pa su tako zabilježeni slučajevi da su povratnici koji uz pomoć općinskih donacija žele obnoviti svoje kuće dovedeni u situaciju u kojoj ne znaju komu se obratiti, budući da im se objekti, primjerice, nalaze u RS-u, a osobni dokumenti izdani su u dijelu općine koja pripada Federaciji. Hoće li vlast, bilo entitetska ili državna, konačno uvidjeti kako su granice entiteta često prepreka za uspostavljanje normalnih uvjeta za život, pokazat će vrijeme.