Selma Kadić-Maglajlić ima najbolji doktorat u Evropi
Dr. Selma Kadić-Maglajlić, docentica na Katedri za Marketing Ekonomskog fakulteta, pri Univerzitetu u Sarajevu, gostovala je u Novom danu gdje je govorila o njenom doktoratu koji je progalašen za najbolji u Evropi.
Dr. Selma Kadić-Maglajlić, docentica na Katedri za Marketing Ekonomskog fakulteta, pri Univerzitetu u Sarajevu, gostovala je u Novom danu gdje je govorila o njenom doktoratu koji je proglašen za najbolji u Evropi.
Kadić-Maglajlić je diplomirala ocjenom 10 na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Postdiplomski studij završila je na MBA programu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, magistriravši kao prvi student u generaciji, također iz oblasti prodaje i prodajnog menadžmenta. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a tema je bila "Uloga emocionalne inteligencije i moralne prosudbe na ponašanje i učinkovitost prodajnog osoblja".
Gošća Novog dana je rekla da je njen nagrađeni doktorat ispunio zahtjeve i da su "hvale vrijedna istraživanja samo ona koja pored toga što daju doprinos nauci, odnosno teoriji, koriste rigorozne metodološke alate".
"Akademska zajednica i postoji da bi dala odgovore", rekla je Kadić-Maglajlić dodavši da je priznanje Instituta u Mannheimu izuzetno važno jer je to Institut čija je misija približavanje poslovne prakse i akademije kako bi disali kao jedno i kako bi zajednički unaprijedili kako akademsku praksu tako i praksu u poslovnoj zajednici.
On je istakla da su rezultati istraživanja iz njenog doktorata "apsolutno" primjenjivi u BiH.
"Pokušali smo da dovedemo u znak pitanja neka ustaljena mišljenja koja do sada postoje. Do sada se smatralo da osoba koja posjeduje visok nivo emocionalne inteligencije je po automatizmu uspješnija na poslu, u individualnim kontaktima i inače u životu. Smatralo se da postoji direktna veza između emocionalne inteligencije i prodajne uspješnosti. Ono što je dokazano kroz empirijski rad u doktorskoj disertaciji jeste da to uvriježeno mišljenje i direktna veza apsolutno nisu tačni. Naprotiv, neko ko posjeduje visok stepen emocionalne inteligencije treba da bude u mogućnosti da to prevede u ponašanje koje će kasnije rezultirati uspješnošću. Šta to znači za kompanije i poslovnu zajednicu? To znači da ukoliko kompanija investira u različite treninge emocionalne inteligencije svog prodajnog osoblja, ne može očekivati automatski rezultat povećanja prodajne učinkovitost. Kompanija bi pored toga što investira u trening emocionalne inteligencije trebala da investira i u treninge koji će prodajno osoblje opremiti vještinama potrebnim za transfer emocionalne inteligencije u određeno prodajno ponašanje koje će dalje rezultirati uspješnošću", objasnila je Kadić-Maglajlić.
Kadić-Maglajlić, koja iza sebe već ima 20 naučnih radova objavljenih u međunarodnim referentnim publikacijama, naglasila je da je danas jako važno "biti citiran".
"U akademiji imamo citiranost koja nije jedina, ali jeste jedna od najbitnijih mjera kvaliteta. Samo pet ljudi u svijetu marketinga ima preko 30.000 citata. Jedan od njih je profesor Christian Homburg, što znači da je 30.000 naučnika diljem svijeta vrednovalo kao relevantno ono čime se on bavi", zaključila je gošća Novog dana.
"Raduje me da je jedno takvo ime, kao što je Christian Homburg, bilo u posjedu mog istraživanja i da je on procijenio da istraživanje zaslužuje nagradu. Druga stvar koja je za mene bitna je da su se takmičili doktoranti iz cijele Evrope, odnosno, da su tu doktoranti koji su svoje teze odbranili na mnogo utjecajnijim univerzitetima nego što sam ja. Oni su imali priliku da koriste mnogo bolje i sveobuhvatnije resurse, ali je eto ove godine nagrada otišla u malu zemlju poput BiH. To je na određeni način dokaz da se radom mnogo toga može postići i da resursi ponekad možda i nisu najbitniji faktor koji utječe na kvalitet određenog rada", istakla je za kraj Kadić-Maglajlić.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
